Groblje mira

"Na spomen području na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime"

Foto: Fena
Foto: Fena
Foto: Fena
Foto: Fena
Foto: Fena
Foto: Fena
19.08.2017.
u 15:24
Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života..., poručio je fra Miljenko.
Pogledaj originalni članak

Na Groblju mira na Bilima iznad Mostara u subotu je obilježena 72. obljetnice stradanja Hrvata žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. Tom prigodom služena je sveta misa koju je predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM fra Miljenko Šteko.

U svojoj propovijedi fra Miljenko je podsjetio kako se komemoracija na Bilima održava u okviru obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma.

- Zlo najčešće i najjače udara po onim nezaštićenim, ranjenim, slabim, onima koji ne mogu uzvratiti. Nasilje protiv nezaštićenih je povijesno najraširenija pojava prisutnosti zla u svijetu. Pogled u nedavnu prošlost, na režime poput nacističkoga, fašističkoga i komunističkog, pokazuje nevjerojatnu crtu izopačenosti ciljeva, metoda mučenja i ubijanja onih koji nisu mogli uzvratiti - kazao je fra Miljenko.

Dodao je kako se u dvadesetom stoljeću uime suludih ideja oduzimao ljudski život, pa čak i ljudsko dostojanstvo u smrti, oduzimalo se pravo na pokop i pravo na spomen.

- Šutnja je prekrivala zločin. Ovdje na spomen područje na Bilima svaka žrtva ponovno stječe svoje ime koje je unatoč svim zabranama i šutnji zapisano na dlan Gospodara života. Njegova je zadnja riječ. (...) Ovo groblje treba nam služiti kao opomena i odgovornost da čuvamo vlastiti život i život svojih bližnjih, kako se zla i zulumi povijesti nikada ne bi ponovili - poručio je fra Miljenko.

Nakon svete mise održana je komemoracija i pokop zemnih ostataka neidentificiranih žrtava iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća.

Projekt izgradnje Memorijalnog centra "Groblje mira" na lokalitetu Bile, između Širokog Brijega i Mostara, pokrenuo je Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Voditelj Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat Ilija Vrljić podsjetio je da je Groblje mira zamišljeno kao hrvatsko nacionalno i međunarodno spomen područje, skupno mjesto žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata na kojem će biti podignuto 50.000 križeva s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila.

Kamen temeljac položen je 2013. godine, 2016. godine završena je izgradnja kapelice i kosturnice te je ograđen kompleks Groblja mira.

Vrljić je najavio kako će se sljedeće godine početi s unutarnjim uređenjem kompleksa.

Dopredsjednik i povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij fra Miljenko Stojić kazao je da svaki čovjek zavrjeđuje barem mjesto za pokop, mjesto na kojem njegovi bližnji mogu zapaliti svijeću.

Današnjoj svetoj misi i komemoraciji nazočili su brojni vjerski, vojni, kulturni i politički dužnosnici hrvatskog naroda, među kojima i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Zvonko Milas, izaslanik hrvatskog premijera, poručio je kako će svaki križ koji će biti podignut na Bilima svjedočiti povijest.

- Hrvatski narod prošao je puno križnih putova. Puno hrvatskih kostiju ostalo je na tim stratištima i upravo te kosti i te žrtve neka budu temelj na kojem ćemo graditi našu budućnost. Prijepori postoje oko prošlosti, oko budućnosti, kojim putem ići... Prošlost nam je zajednička, život koji živimo - živimo ga licem u lice, okrenuti jedni drugima, a budućnost će biti onakva kakvu je svi zajednom napravimo, druge nam nema - istaknuo je Milas.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.