Hrvatska osuđuje izjavu predsjednika mađarske Vlade Orbana. "Osuđujemo, također, bilo kakve teritorijalne pretenzije prema drugim suverenim državama", priopćili su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova vezano za izjavu mađarskog predsjednika koji je rekao da "oni koji imaju more i luke mogu dovoziti naftu tankerima', a da "nam to nisu oduzeli", misleći na dalmatinsku obalu, koja je nekada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a danas dio samostalne Hrvatske i članice EU, 'imali bismo i luku'. Nastavno na to, mađarski veleposlanik u RH pozvan je danas u MVEP na razgovor, dok je veleposlanik RH u Mađarskoj zatražio razgovor u nadležnom ministarstvu očekujući objašnjenje ovakvih izjava koje nepotrebno narušavaju naše dobrosusjedske odnose. Kako je Večernji list pisao nakon što predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sinoć u Budimpešti nije uspjela privoljeti mađarskog premijera Viktora Orbana da prihvati prijedlog o embargu na rusku naftu, od kojeg bi Mađarska bila izuzeta do 2025., ali s planom da rusku naftu zamijeni neruskom naftom iz alternativnog pravca preko Jadranskog naftovoda (Janaf) i Hrvatske, dramatični pregovori nastavljaju se pokušajem organiziranja videokonferencije nekoliko najzainteresiranijih državnika.
Večernji list neslužbeno je doznao kako se planira da na videokonferenciji o tom problemu razgovaraju francuski predsjednik Emmanuel Macron, mađarski i slovački premijer Viktor Orban i Eduard Heger, hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica EK Ursula von der Leyen i još neki. Jutros se u Bruxellesu neslužbeno moglo čuti da se pokušava tu videokonferenciju organizirati danas, ali nešto prije podneva pročulo se da, navodno zbog nemogućnosti usklađivanja dnevnih rasporeda svih sudionika, to ipak neće biti danas, nego sutra. Reklama Spominjanje Plenkovića kao sudionika tih pregovora govori o onome o čemu je Večernji list jučer pisao – da je Jadranski naftovod, sa svojim naftnim terminalom u Omišlju i naftovodom koji preko Siska ide i do mađarske granice, ključan u osmišljavanju rješenja. Orban tvrdi da bi, prije no što Mađarska počne znatnije koristiti Janaf kao alternativni pravac opskrbe naftom, “Hrvatska morala značajno povećati kapacitet naftovoda na jednom njegovu dijelu”.
Kompaniji Janaf jutros smo poslali novinarski upit o tome znaju li na što se Orban referira, odnosno je li u planu neko važnije povećanje kapaciteta. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo. Ali, prema neslužbenim informacijama koje smo ranije javljali, podatak koji se spominje u pregovorima u Bruxellesu jest da Janaf već sad ima slobodnog kapaciteta za barem devet milijuna tona nafte godišnje prema Mađarskoj i Slovačkoj. Jedan naš sugovornik, komentirajući Orbanovu izjavu o “značajnom povećanju kapaciteta”, kaže kako mu ta izjava ne zvuči kao istinita te da se jedino može govoriti o remontu pumpi. Odnosno, da bi za povećanje kapaciteta bilo potrebno koristiti snažnije pumpe, što nije nikakav problem.
NARUŠAVANJE DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA