Priča o mungosima na jugu Hercegovine, nakon što su se požalili čapljinski lovci, dobila je svoj nastavak. Naime, pojavile su se tvrdnje da mungosi u Hercegovini baš i nisu pojava novijeg datuma. Josip Vekić, ing. lovstva i zaštite okoliša, kaže: “Prema istraživanjima prof. Nikole Tvrtkovića, mungos je na području Mostara, točnije Mostarskog blata, uočen još 1990. Prema tom istraživanju, mungos se u Hercegovini pojavio prije tridesetak godina, a populacija mu se brzo povećava, čemu pogoduju zapuštena polja u Hercegovini, brojni divlji deponiji, ali i blaže zime. Brzo se šire, a podaci iz Hrvatske, primjerice otoka Mljeta, gdje je pušten 1910., govore da je već treće godine nakon puštanja, dostigao biološki maksimum. Vremenom je počeo ugrožavati sve manje životinje, sve što se kreće po zemlji i metar - dva iznad zemlje. Tih godina zabilježen je velik broj ugriza zmija na lokalnom stanovništvu i stoci, pa je u Beču donesena odluka, pošto je to bilo za Austro-Ugarske, da se nasele na pojedine otoke. Tako je 1910. pušteno jedanaest jedinki, četiri ženke i sedam mužjaka na Mljetu, kasnije i na nekim drugim otocima.” Prof. Tvrtković navodi da je trgovac Mateljan s Brača je 1926., prodao veći broj mungosa s Mljeta u Venecuelu na obalama Karipskog mora! Ispočetka su uneseni da smanje populaciju zmija. U nekim istraživanjima, odmah nakon što su uneseni, istraživači njemački zoolozi, pošto nisu našli nijednu zmiju, zaključili su da je cijela populacija uništena. Međutim, to je upitno, pitanje je jesu li mungosi jeli samo zmije ili su pojeli drugu hranu kojom se i zmije hrane?! Prema novijim istraživanjima prof. Zorana Tadića, općenito, životinje su veliki oportunisti. Pojest će sve na što naiđu, a zmiju koju su trebali jesti, možda će i zaobići, lakše im je uloviti neki drugi plijen, kaže ing. Vekić, koji zagovara preventivu. “Dok se populacija mungosa kod nas nije pojavila u većem broju, trebalo bi raditi na prevenciji, smanjiti populaciju, jer je to nova, invazivna vrsta. Kao zaštitaru, to mi je malo upitno, ali kao lovac mislim da bi trebalo poduzeti mjere, jer sve životinje, u prvom redu ptice koje se gnijezde na zemlji i na raslinju do metar i pol - dva visine će sigurno stradati”, upozorava inženjer Vekić. •
rezultati istraživanja