Globalni trendovi u javnom zdravstvu i transformacija duhanske industrije tijekom posljednjih godina značajno mijenjaju pristup smanjenju pušenja. U središtu tih promjena nalaze se bezdimni proizvodi, prepoznati kao potencijalno manje štetna alternativa za odrasle pušače koji ne bi prestali konzumirati nikotin. Bosna i Hercegovina tek ulazi u te procese, ali iskustva drugih zemalja pokazuju kako se, uz jasnu regulaciju i informiranje javnosti, rezultati mogu postići brže nego što se očekuje.
Najbolji primjer stiže iz Švedske, koja je 2025. godine postala prva "smoke-free" zemlja na svijetu. Samo 5,3 posto odraslih Šveđana danas puši, dok je udio mladih pušača do dvadeset i četvrte godine svega 2,3 posto. Time je Švedska ostvarila cilj koji Europska unija planira dosegnuti tek 2040. godine.
Kako je postignut najniži udio pušača u Europi?
Smanjenje pušenja u Švedskoj izravno se odrazilo na zdravstvene pokazatelje. Ukupna smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem gotovo je četrdeset posto manja u odnosu na europski prosjek. Ključni element švedskog uspjeha nalazi se u prelasku s klasičnih cigareta na bezdimne proizvode. Šveđani troše sličnu količinu nikotina kao i građani drugih europskih zemalja, ali u obliku nikotinskih vrećica i drugih bezdimnih proizvoda, bez procesa sagorijevanja koji stvara najveći dio štete za zdravlje.
Prema procjenama stručnjaka, kada bi cijela Europska unija primijenila ovaj model, u sljedećem desetljeću moglo bi se spasiti oko tri i pol milijuna života.
Globalni trendovi pokazuju sličan smjer
Slični rezultati zabilježeni su i u drugim državama. U Češkoj se stopa pušenja u tri godine smanjila s trideset na dvadeset i tri posto. U Grčkoj, jednoj od zemalja s tradicionalno najvišim udjelom pušača, udio pušača smanjen je s četrdeset i dvije na trideset i šest posto, pri čemu je više od šest stotina tisuća ljudi prestalo pušiti. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je vaping integriran u programe odvikavanja, pušenje je palo na povijesno niskih 10,4 posto. Sve ove zemlje usvojile su pristup koji uzima u obzir činjenicu da dio odraslih pušača neće prestati konzumirati nikotin te da im se trebaju omogućiti alternative s potencijalno nižim rizikom.
OMNI™: Uloga znanosti
Dodatni zamah ovom pristupu daje znanstvena podloga i veća dostupnost pouzdanih informacija. Transformacija duhanske industrije prema bezdimnim proizvodima sve se snažnije oslanja na međunarodna istraživanja, regulatorne analize i medicinsku literaturu.
U tom kontekstu posebno se izdvaja OMNI™, globalna znanstvena platforma koja okuplja neovisna istraživanja, studije trećih strana i peer-reviewed literaturu vezanu uz smanjenje štete od pušenja. Platforma je nastala kako bi pružila transparentan i utemeljen uvid u znanstvene dokaze te postala mjesto informiranja za zdravstvene institucije, regulatore i širu javnost.
Krajem kolovoza 2025. godine Stockholm je bio domaćin globalne konferencije na kojoj je, među ostalim, predstavljena OMNI™ platforma. Glavna poruka te konferencije je da su, kada se prihvati smanjenje štete umjesto prohibicije, rezultati mogući.
Da javnost i struka mijenjaju percepciju, pokazalo se i mjesec dana poslije u Bruxellesu, na Global Tobacco Nicotine Forumu, gdje je Kingsley Wheaton, direktor korporativnih poslova BAT-a, predstavio prve rezultate.
"Samo godinu dana nakon što je pokrenut OMNI™, vidimo značajne pomake. U zemljama gdje je OMNI™ lansiran, percepcija o nikotinskim vrećicama znatno se promijenila nabolje. Među zdravstvenim stručnjacima poboljšanje je došlo do dvadeset i šest posto, a među donositeljima politika do četrdeset i pet posto. Na globalnoj razini svijest o konceptu smanjenja štetnosti od duhana porasla je na četrdeset i dva posto u 2025. godini", istaknuo je Wheaton.
Unatoč tomu, izazovi ostaju. Većina javnosti i dalje zagovara jednako strogu regulaciju bezdimnih proizvoda i cigareta, a razumijevanje nikotina opada čak i među medicinskim profesionalcima. Wheaton upozorava da "to stvara jaz između znanosti, politike i javnog razumijevanja koji je potrebno premostiti".
Zablude o nikotinu nisu rijetkost. Ipsosovo istraživanje u Hrvatskoj iz 2025. godine pokazalo je da 61 posto građana pogrešno vjeruje da nikotin izaziva rak, dok gotovo polovina smatra da su bezdimni proizvodi jednako ili više štetni od cigareta. Znanstvena činjenica, međutim, jasna je - nikotin, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nije kancerogen, a glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem jest dim, odnosno sagorijevanje duhana.
Švedska je najbolja potvrda takvog zaključka. Šveđani konzumiraju količinu nikotina usporedivu s europskim prosjekom, ali zbog potpunog izostanka dima bilježe najnižu razinu smrtnosti od bolesti povezanih s pušenjem u Europi.
Industrijska transformacija i stavovi stručnjaka
Promjena se odvija i unutar same duhanske industrije. BAT je jedan od najupečatljivijih primjera te transformacije. Kingsley Wheaton opisuje je vrlo otvoreno: "Prije više od dvadeset pet godina, kada sam se pridružio BAT-u, ideja o društvu bez dima činila se nedostižnom. Cigarete nisu bile samo glavni proizvod, one su bile naš jedini proizvod. Danas smo višekategorijska kompanija. U Švedskoj više od osamdeset posto našeg prihoda dolazi upravo od bezdimnih proizvoda."
Wheaton naglašava da takva promjena zahtijeva hrabrost i spremnost na preispitivanje: "Ta transformacija nije se dogodila preko noći. Bila je potrebna investicija, inovacija i spremnost da preispitamo vlastitu prošlost. Ali bila je potrebna i vjera, vjera da možemo biti dio rješenja."
Dodaje i da globalna iskustva već potvrđuju učinkovitost koncepta smanjenja štetnosti. "Skepticizam prema smanjenju štetnosti je razumljiv, ali dokaza je sve više. Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo već podržavaju prelazak pušača na proizvode poput e-cigareta, koji su potencijalno manje štetni od pušenja. Možda je vrijeme da se zapitamo - što ako najbolji način da se prekine s pušenjem nije gašenje nikotina, nego njegovo preoblikovanje?
Je li švedski model primjenjiv i kod nas?
Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših stopa pušenja u Europi, međutim, postupno prihvaća ideju o mogućnosti izbora za odrasle pušače, koji bi inače nastavili pušiti, da prijeđu na bezdimne alternative s potencijalno smanjenim rizikom. Ovim BiH postaje aktivni sudionik transformacije koja oblikuje globalne trendove.