U srijedu je u Mostaru, na drugoj javnoj tribini, predstavljen Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, koji je predstavila Udruga "Stop Mobbingu", a na čijoj je izradi radila s radnom skupinom protekle godine. Na javnoj tribini sudjelovali su predstavnici pravosuđa, policije, sindikata, nevladinih organizacija, kao i žrtve mobbinga.
Tijekom predstavljanja Nacrta zakona, prisutni su predložili da se u Zakon ugradi "oduzimanje zvanja", odnosno razrješenje s dužnosti osobe koja počini nasilje, obveza pružanja psihološke ili psihijatrijske podrške mafijašu te stvaranje javnog registra nasilnih osoba na radu.
Također je predloženo povećanje kazni za one koji počine nasilje na radu, kao i da se nasilje na radu u kaznenom pravu tretira identično obiteljskom nasilju.
Većina prisutnih žrtava nasilja na radu rekla je da apsolutna većina njih trpi mobing od strane žena te da se nasilje na radu izražava čak i u institucijama koje bi se trebale baviti zaštitom ljudskih prava i pravosuđem.
Jedna majka koja je prisustvovala javnoj tribini u ime svoje kćeri, liječnice iz Konjica, rekla je da "više ne zna kome se obratiti i da se njezina kći trenutno liječi od PTSP-a zbog zlostavljanja na radu u zdravstvenoj ustanovi".
"Taj mobing je toliko teška stvar da ne pati samo žrtva, već i cijela obitelj. Moja kći želi odustati od doktorata zbog nasilja na radu, a mi više ne znamo kojem se tijelu obratiti za pomoć", svjedočila je majka.
Javnoj tribini prisustvovao je i zaposlenik komunalnog poduzeća iz Mostara koji je rekao da je morao na operaciju srca nakon srčanog udara te da je dobio otkaz jer je bio na bolovanju.
Psihologinja Nermina Vehabović Rudež rekla je da bi osobe koje pate od mobinga trebale imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć, ali i da bi liječenje počinitelja mobinga trebalo biti obavezno.
„Osobe koje trpe mobing trebale bi imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć. Istovremeno, liječenje bi trebalo biti obavezno i za počinitelja mobinga kako bi shvatili da žrtva nakon svakodnevnog nasilja na radu doživljava nedostatak samopouzdanja, što mijenja kvalitetu cijelog njihovog života. U praksi se žrtva upućuje psihologu, a ne zlostavljaču koji mora imati velike psihičke probleme ako treba uznemiravati druge“, rekla je danas Vehabović Rudež.
Predsjednik Sindikata komunalnih radnika u Federaciji BiH i Kantonu Sarajevo, Rasim Ljučević, apelirao je na radnike da se samostalno bore protiv mobinga, putem odvjetnika, sindikata i sudova.
„Nemojte davati otkaze i ne povlačite se, jer masovno prihvaćanje i ostavke nakon zlostavljanja na radu dovode do situacije u kojoj se ovaj problem povećava iz godine u godinu“, dodao je Ljučević.
Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu ima podršku velikog broja građana, organizacija civilnog društva, sindikata diljem BiH, ombudsmana, kao i političkih subjekata.
U srpnju ove godine nacrt je upućen Zastupničkom domu Federalnog parlamenta i Vladi Federacije. Predsjednica UG Stop mobbing, Anica Ramić, izrazila je nadu da će sljedeći saziv parlamenta imati dovoljno sluha da podrži ovaj zakon, koji se tiče svake zaposlene osobe u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U predloženom Nacrtu zakona detaljno su navedeni primjeri radnji koje predstavljaju uznemiravanje, dok se posebna pozornost posvećuje sprječavanju nasilja na radu. Također, posebna pozornost posvećuje se zaštiti podnositelja zahtjeva, svjedoka i svih osoba koje sudjeluju u postupku, a uvodi se mogućnost određivanja privremenih zaštitnih mjera kada postoji opasnost za zdravlje zaposlenika.
U sudskim postupcima posebno je važno pravilo o teretu dokazivanja, koje se prebacuje na poslodavca, koji mora dokazati da nije bilo uznemiravanja. Predviđene su prekršajne sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje zakonske obveze, ali i za zaposlenike koji uznemiravaju ili zloupotrebljavaju pravo na zaštitu.
Ova objava nastala je u sklopu kampanje "Pravo na dostojanstven rad - Zakon protiv mobinga nad ženama u Federaciji Federacije", koju provodi Udruga Stop Mobbing. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji financira švicarska vlada, a provodi ga konzorcij koji se sastoji od HELVETAS-a i NIRAS-a, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centrima za građanske inicijative (CCI) i Institutom za razvoj mladih KULT.