Zbog višemjesečne političke i institucionalne krize u Bosni i Hercegovini proces europskih integracija potpuno je potisnut u drugi plan. Ispunjavanje preostalih obveza za početak pregovora o pridruživanju Europskoj uniji spominje se tek usput u izjavama domaćih dužnosnika. Dogovor o preostala dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača, što su zapravo uvjeti i za početak pregovora, bio je nadohvat ruke, ali zbog sve vidljivije paralize u radu državnih institucija mali su izgledi da se ti uvjeti ispune u ovoj godini.
Uvjeti koji se moraju ispuniti
Općenito govoreći, Bosna i Hercegovina ima pred sobom niz ključnih zadataka koje mora ispuniti kako bi nastavila napredovati na svom putu prema članstvu u Europskoj uniji. Europska komisija još je 2019. godine postavila 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti. U međuvremenu je došlo do prilagodbe nekih kako bi se BiH ipak otvorio put. Neki ključni, ipak, ostaju. Tu su reforma izbornog zakonodavstva, usvajanje Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i Zakona o sudovima BiH, što je bitno u kontekstu jačanja neovisnosti pravosuđa i uspostave nove strukture sudske vlasti. Uz antikorupcijske zakone, Europska komisija traži i profesionalizaciju državne službe, odnosno smanjenje političkog utjecaja te depolitizaciju javnih poduzeća.
Institucije BiH usvojile su nekoliko važnih dokumenata, poput Akcijskog plana za komunikaciju o EU integracijama i Strategije za kontrolu malog oružja, što pokazuje da se reformski proces ipak kreće. No, tempo je spor, a političke blokade i institucionalna nefunkcionalnost i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku. Teško je to objasniti i dužnosnicima u Bruxellesu jer deklarativno su svi politički subjekti u BiH za što brže članstvo u Uniji. No, blokade i letargija u BiH imaju svoje posljedice i na odnos EU-a prema europskom putu BiH. Više je nego očito da je interes Bruxellesa i većine članica EU-a za proces približavanja BiH članstvu u Uniji znatno manji otkako je počela politička kriza s pokušajima rekonstrukcije državne vlasti, a onda i njezina produbljivanja nakon prvostupanjske, a potom i pravomoćne presude Dodiku.
To je i logično jer zašto bi se Europska unija više od same BiH zanimala za njezin europski put. Poglavito kad iz same BiH sve češće dolaze i drugačije poruke, poput onih Milorada Dodika od prije nekoliko dana da se na europski put "stavlja točka".
- EU više ne može biti naša orijentacija, analize kažu da se moramo zaustaviti - izjavio je Dodik uz zahtjev novom premijeru RS-a da smanji "sve operacije za bilo kakav EU put".
No, nije Dodik jedini. Mnogo je onih u Federaciji koji se verbalno zalažu za približavanje EU, ali ništa konkretno ne rade na tomu. Štoviše, perfidno opstruiraju neke procese i odluke. Kako drugačije objasniti da su na državnoj razini ključne pomake na europskom putu u ovom mandatu ostvarili resori koje vode kadrovi HDZ-a BiH i SNSD-a, a ne oni stranaka "trojke" kojima je integracija BiH u EU navodno strateški cilj i politički prioritet.
Ipak, dok se pripremaju za novu predizbornu kampanju, sve stranke u BiH morale bi biti svjesne podatka da ulazak zemlje u Europsku uniju još uvijek želi više od dvije trećine stanovnika ove zemlje. Istina je da se ta potpora konstantno topi proteklih godina i već u sljedećem ispitivanju javnog mišljenja mogla bi pasti ispod te dvotrećinske potpore koja se smatra pouzdanim znakom da integracija u Uniju ostaje stabilan vanjskopolitički cilj.
Mladi za Europsku uniju
Pozivajući se na posljednje istraživanje Direkcije za europske integracije (DEI) o stavovima građana o članstvu u EU i procesu integracija u EU, iz Centra za sigurnosne studije upućuju na svojevrsni paradoks.
Naime, javno mišljenje iskazuje nedvojbenu razočaranost procesima koji se u njihovo ime vode, pa tako percipiraju EU integracije kao projekt koji, izgleda, služi samo političkim elitama, umjesto da donosi značajne transformacijske promjene za društvo u cjelini.
Podaci spomenutog istraživanja, provedenog u srpnju ove godine, upućuju na to da bi za ulazak BiH u EU trenutačno glasalo 69,9% građana, što je drastičan pad povjerenje u odnosu na rezultate iz 2022. godine, kada je podršku prijamu iskazalo 77,4% njih. Kontinuiran trend pada podrške evidentan je i u 2023. godini sa 73,3% odnosno 71,2%, kolika je bila potpora EU integracijama Bosne i Hercegovine u 2024. godini. Pozitivan stav prema članstvu BiH u EU imaju tri od 4 mlade osobe, odnosno njih 73,3%. U Republici Srpskoj 28,6% mladih se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se polovina mladih, 49,3%, slaže s tim da BiH postane članica EU-a.