„Tri mljekare su najavile novo sniženje cijena za pet feninga. Jedna zadruga je već potpuno obustavila otkup“, kažu mljekari iz Republike Srpske, koji su, zajedno s kolegama iz Federacije, nadležnim institucijama podnijeli zahtjev za hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera.
Dok domaći proizvođači pokušavaju preživjeti s otkupnim cijenama od samo 50 do 65 feninga po litri, u prvih osam mjeseci ove godine u BIH je uvezena gotovo ista količina mlijeka i mliječnih proizvoda kao i prošle godine, ali je vrijednost tog uvoza pala za 12,35 milijuna KM. Za proizvođače mlijeka to više nije stvar niže zarade. Upozoravaju da je sam opstanak proizvodnje ugrožen, dok istovremeno neke domaće farme zatvaraju, a prerada smanjuje otkup sirovog mlijeka. Prema podacima koje su sektorska udruženja dostavila uz zahtjev institucijama BIH, od siječnja do kraja kolovoza ove godine uvezeno je 33,35 milijuna kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 159,70 milijuna KM. U istom razdoblju prošle godine uvezeno je 33,29 milijuna kilograma, ali je vrijednost tog uvoza iznosila 172,05 milijuna KM, piše Buka.
Dakle, količina uvezene robe je gotovo ista, ali je njezina ukupna vrijednost niža za 12,35 milijuna KM. Prosječna vrijednost kilograma pala je s 5,17 na 4,79 KM, odnosno za oko 7,3 posto. Domaći proizvođači ovaj pad vrijednosti uvezene robe vide kao jedan od ključnih pritisaka na domaće tržište.
Otkupne cijene padaju diljem BiH
Slika krize najbolje se vidi na samoj farmi. Milorad Arsenić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, navodi da je područje koje pokriva njihova udruga u 2025. godini proizvelo 136 milijuna litara mlijeka. Prosječna otkupna cijena u kolovozu prošle godine iznosila je 0,95 KM po litri, dok je u kolovozu ove godine pala na 0,82 KM. Istovremeno, najniža cijena pala je s 0,75 na samo 0,60 KM po litri. „Situacija u sektoru proizvodnje i otkupa svježeg sirovog mlijeka je zaista alarmantna. Naime, tri mljekare su u posljednjih nekoliko dana najavile dodatna sniženja cijena od 0,05 KM po litri, što je strašno s obzirom na već postojeće cijene. Osim toga, jedna zadruga je nedavno potpuno prestala otkupljivati od svojih kooperanata“, navodi udruga, dodajući da se u proizvodnji mlijeka bavi najmanje 25.000 obitelji u BIH.
U Srednjobosanskoj županiji pad je još izraženiji. Amir Bulut iz Udruge poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBŽ navodi da je prosječna otkupna cijena u kolovozu 2025. iznosila 0,80 KM po litri, dok je ovog kolovoza pala na 0,60 KM. Najniža cijena pala je s 0,70 na 0,50 KM po litri. To znači da proizvođač koji je prošle godine za 1.000 litara mlijeka dobio 700 KM, danas za istu količinu po najnižoj otkupnoj cijeni dobije samo 500 KM. Na području koje pokriva ovo udruženje, prošle godine je proizvedeno 18,5 milijuna litara mlijeka.
Slična situacija je i u Tuzlanskoj županiji, gdje je 2025. godine proizvedeno oko 30 milijuna litara mlijeka. Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka "Mljekare Tuzlanskog kantona", kaže da je prosječna otkupna cijena pala s 0,85 KM po litri u kolovozu prošle godine na 0,65 KM ovog kolovoza. Najniža cijena u istom razdoblju smanjena je s 0,75 na 0,55 KM. Problem je, prema riječima proizvođača, što troškovi proizvodnje nisu značajno pali istovremeno. Stočna hrana, gorivo, energija i gnojivo i dalje predstavljaju ogroman teret za farme. "Mljekare rade samo da bi platile gorivo", poruka je koja se sve češće čuje s farmi.
Uvezeni sir oko 8 KM, domaći sir izvezen 11,27 KM
Udruga mljekara posebno ukazuje na razliku u cijenama sira. Prema podacima dostavljenim institucijama, prosječna vrijednost uvoznog sira u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je oko 8 KM po kilogramu, dok je prosječna vrijednost sira izvezenog iz BIH iznosila 11,27 KM po kilogramu. Domaći proizvođači tvrde da jeftiniji uvozni proizvodi vrše dodatni pritisak na domaće mljekare, koje zbog slabije prodaje smanjuju otkup sirovog mlijeka. Prema sektorskim udrugama, zalihe u određenim prerađivačkim pogonima u određenim su razdobljima prelazile 30 posto. Rezultat tog pritiska, upozoravaju, nisu samo niže cijene. Kada mljekara smanji otkup, poljoprivrednici nemaju puno manevarskog prostora - višak mlijeka ne može dugo čekati.
Traže prelevmane i carinske kvote
Mljekari upozoravaju da bi nastavak ovog trenda dugoročno mogao smanjiti domaću proizvodnju. Prema njihovim riječima, neke farme su već zatvorene, broj grla se smanjuje, a neki proizvođači su prisiljeni odustati od proizvodnje. Za sektor koji izravno ili neizravno uzdržava desetke tisuća ljudi, zatvaranje farme nije samo gubitak jednog proizvođača. To znači manje domaćeg mlijeka, manju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu.
Četiri sektorske udruge stoga su 23. rujna zatražile od institucija BiH da hitno pokrenu postupak i uvedu zaštitne mjere na uvoz mlijeka.