Pusta sela postaju sve češća pojava u BiH – oko 500 sela u BiH je sablasno prazno, u njima gotovo nitko više ne živi, dok 1500 njih ima manje od 10 stanovnika. Polja i livade zarastaju u šume, dok mladi ljudi traže bolje prilike negdje drugdje. Sela odumiru, a s njima i poljoprivredna proizvodnja. Cijene voća i povrća drastično rastu. Proizvodi se manje, a i ono što se zasadilo ove godine uništava suša. Ekstremne temperature, dugotrajne suše i promjenjivi klimatski obrasci sve više pogađaju poljoprivredu u BiH – zemlja se iscrpljuje, prinosi padaju, a proizvodnja postaje neizvjesna.
- Ekstremne temperature dovele su do toga da su svi prirodni i tehnološki mehanizmi gotovo onemogućeni. Nismo jedina država pogođena ovim problemima - riječ je o globalnom izazovu. Ipak, neke zemlje uspijevaju ponuditi adekvatnije odgovore - kazao je za N1 Jasmin Grahić, prodekan za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA. Naglašava da BiH pokušava odgovoriti izazovima, ali...
- Moramo se osloniti na ono što kažu znanost i struka. Sve su teži uvjeti za motiviranje ljudi da se bave poljoprivredom. Cijena proizvodnje izravno je povezana s radnom snagom, a nje definitivno nedostaje. Poljoprivrednici su sve stariji, a mladi se rijetko odlučuju zamijeniti ih - upozorava. Govoreći o aktualnim cijenama na tržnicama, Grahić ističe da su one kompleksan problem. - Proizvodnja iz hobija, koliko god bila pozitivna, ne utječe na tržišne cijene. Ljudi znaju da je lijepo proizvesti hranu na svojoj zemlji, ali s druge strane prisutna je težnja k lakšem, ugodnijem načinu života - ističe. Napominje da oborine koje su zabilježene tijekom sezone nisu bile dovoljne da poprave stanje.
- Zemlja trenutačno gori, ostajemo bez vode. Kukuruz bi mogao imati dobru sezonu jer je nešto otporniji, ali održavanje povrća jako je teško. Sve predispozicije upućuju na to da će cijene hrane rasti - navodi.