Nekada je Podveležje bilo puno ljudi, a danas su brojne kuće prazne, dok mladi odlaze prema Mostaru ili u inozemstvo. Oni koji su ostali i dalje su vezani uz zemlju, stočarstvo i svoj kraj, ali svakodnevni život otežavaju problemi s vodom, infrastrukturom, radnim mjestima i slabim mogućnostima za mlade.
Istodobno, Podveležje ima ono što mnogim drugim sredinama nedostaje – prirodu, prostor, poljoprivredne potencijale, tradiciju i sve veći interes izletnika. Može li se taj potencijal pretvoriti u bolju budućnost za ljude koji ovdje žive, razgovarali smo s Enesom Memićem, predsjednikom Udruge građana "Podveležje", piše Večernji list BiH.
Voda nije povremeni problem
Kada se govori o svakodnevnom životu u Podveležju, jedno od prvih pitanja je vodoopskrba. Prekidi u opskrbi vodom posebno teško pogađaju starije mještane, ali i kućanstva koja se bave stočarstvom i poljoprivredom. Koliko je problem s vodom zapravo ozbiljan i kako se mještani snalaze kada dođe do prekida u vodoopskrbi?
– Voda je jedan od najvažnijih problema s kojima se mještani Podveležja suočavaju. Kada dođe do prekida u vodoopskrbi, život postaje znatno teži, posebno za starije ljude. U takvim situacijama mještani se snalaze na različite načine – nabavljaju vodu, koriste vlastite zalihe i oslanjaju se na pomoć drugih, kaže Memić.
Upravo kao pomoć u takvim situacijama, Kalima Resort i Udruga građana "Podveležje" nedavno su zajednički nabavili cisternu za vodu. Ona će biti na raspolaganju Kalama Resortu i Centru za stare osobe, ali i stanovnicima Podveležja. Nabava cisterne donosi konkretnu pomoć u situacijama kada dođe do prekida u vodoopskrbi, no trajno rješenje ovog problema i dalje zahtijeva stabilan sustav opskrbe vodom.
– Voda ne bi trebala biti povremeno rješenje, nego stabilna i pouzdana usluga. Potrebno je dugoročno riješiti vodoopskrbu, a ne samo reagirati kada nastane problem, dodaje Memić. Udruga građana "Podveležje", koja je osnovana 2024. godine, radi na projektima koji bi trebali pomoći u rješavanju tog problema.
– Trenutačno se radi na projektu bušotine za vodu, kao i na idejnom projektu alternativne opskrbe vodom za Podveležje. S obzirom na to da je investicija velika, nismo naišli na ozbiljno razumijevanje Grada i Županije. Nadamo se da će se to promijeniti i da ćemo u skorijoj budućnosti imati više sluha od njih.
Problem u Podveležju nije samo voda. Kao i u mnogim drugim ruralnim područjima, posljednja dva desetljeća ostavila su trag i na broju stanovnika. Predsjednik UG "Podveležje" kaže kako su promjene u posljednjih dvadesetak velike. Broj stanovnika se smanjio, mnoge kuće nisu stalno naseljene, a mlađi ljudi uglavnom su otišli u gradove ili u inozemstvo tražeći bolje uvjete za život. Povratak, smatra Memić, nije nemoguć, ali...
– Ima ljudi koji bi se vratili, ali za to su potrebni određeni uvjeti: riješena infrastruktura, voda, bolja prometna povezanost i mogućnost zaposlenja.
Mladi odlaze, kuće ostaju
Podveležje, dodaje, ima što ponuditi – miran život, prirodu, prostor i mogućnost bavljenja poljoprivredom i turizmom. No bez konkretnih ulaganja teško je očekivati veći povratak mladih obitelji.S druge strane, uz probleme s kojima se mještani suočavaju, posljednjih godina vidljivi su i neki pozitivni pomaci. Podveležje sve češće posjećuju izletnici, a upravo u turizmu Memić vidi jednu od mogućnosti za stvaranje dodatnih prihoda za lokalno stanovništvo. Turizam, kaže, još nije dovoljno iskorišten i važno je da se razvija tako da u njemu svoju priliku pronađu i lokalne obitelji. To vidi kroz seoska kućanstva, domaće proizvode, ugostiteljstvo, smještaj i predstavljanje tradicionalnog načina života.
– Cilj bi trebao biti da turisti ne samo prođu kroz Podveležje, nego da ovdje ostave novac i da lokalne obitelji imaju korist od tog razvoja. Podveležje ne bi trebalo biti samo izletište za druge, nego prostor u kojem i njegovi stanovnici mogu graditi svoju budućnost. Poljoprivreda i stočarstvo još uvijek su važan dio života na Podveležju. Od njih živi ili ostvaruje dodatni prihod određeni broj kućanstava, ali uvjeti su, kaže Memić, danas mnogo teži nego prije. Troškovi proizvodnje, cijene hrane za stoku, nedostatak radne snage i tržište predstavljaju velike izazove. Poseban je problem mladima koji bi se željeli posvetiti poljoprivredi, ali ne mogu računati na sigurnu prodaju i odgovarajuću podršku.
– Može se živjeti od poljoprivrede i stočarstva, ali za pristojan život potrebni su bolji uvjeti. To podrazumijeva organiziran otkup, sigurnije tržište, poticaje, bolju infrastrukturu i pomoć ljudima koji žele proširiti proizvodnju. Na kraju razgovora vraća se na ono što smatra ključnim za budućnost ovog kraja.
– Podveležje ima svoju vrijednost, svoju tradiciju i ljude koji su vezani za ovaj kraj. Ne tražimo ništa posebno, nego osnovne uvjete za normalan život. Ako se riješe problemi s vodom, infrastrukturom i podrškom poljoprivredi, vjerujem da Podveležje može imati budućnost. Važno je da se ne zaboravi ovaj kraj i da se ljudima koji ovdje žive omogući da ostanu i dostojanstveno žive od svog rada.