Problemi rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu riješeni privremenim rješavanjem pitanja zdravstvenog osiguranja. Dugovi za doprinose, budućnost rudnika i radnika u procesu pravedne tranzicije ostaju otvorena pitanja, a federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kaže da se problemi koji se gomilaju desetljećima ne mogu riješiti preko noći.
Lakić je u emisiji Novo dan na N1 govorio i o budućnosti Željezare Zenica, stanju u specijaliziranoj industriji, Južnoj interkonekciji i cijeni plina, kao i o mogućnosti povećanja cijene električne energije u narednom razdoblju.
Dugovi za doprinose prelaze milijardu KM
Govoreći o problemu zdravstvenog osiguranja rudara u Zeničko-dobojskoj županiji, Lakić je rekao da nije istina da nije bilo sastanaka s predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja te da je osobno sudjelovao u razgovorima.
„Sigurno sam bio na tri ili četiri sastanka i izravno komunicirao s ravnateljem Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDŽ, te smo si međusobno objasnili kakva je situacija, o čemu se radi. Ne možemo doći u situaciju da u jednom mjesecu ili jednom danu moramo ispraviti 20, 30 godina nemara u rudarskom sektoru i neplaćanja doprinosa i, na neki način, uvjetovati rudare da nemaju zdravstvenu zaštitu. Ponudio sam ravnatelju Zavoda zdravstvenog osiguranja da idemo prema sistemskom rješenju, a ne da rudari u ovom trenutku pate. Jer to je jedino što je održivo za naredno razdoblje“, rekao je Lakić.
Kao dio rješavanja problema spomenuo je Projekt pravedne tranzicije, kao i predložene izmjene Zakona o financijskoj konsolidaciji.
„Ono što smo napravili s Projektom pravedne tranzicije, koji će omogućiti rudarima Zenice da se o njima najadekvatniji način brine i da plaćaju sve doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, projekt je koji pripremamo i na kojem radimo već dvije godine. I sada dolazi do realizacije. I ovaj kredit će uskoro stupiti na snagu, tako da već sada možemo raditi na sustavnom pristupu rješavanju ovih problema. S druge strane, Parlamentu smo predložili i izmjene Zakona o financijskoj konsolidaciji, kojima želimo iskoristiti neperspektivnu rudarsku imovinu, prodati je i na taj način zbrinuti sve one kojima nisu uplaćivani doprinosi posljednjih 20 godina, što je zaista ogroman problem za rudarski sektor“, rekao je.
Kratkoročno rješenje, prema njegovim riječima, podrazumijeva veće izdvajanje rudnika za zdravstveno osiguranje.
„Jedno od prvih i kratkoročnih, da tako kažem, rješenja je da naši rudnici počnu plaćati veći iznos doprinosa zavodima zdravstvenog osiguranja u kantonima gdje imamo svoje rudnike. I o tome smo se dogovorili na otprilike tri ili četiri sastanka. Dakle, moramo početi izdvajati više za zdravstveno osiguranje kako bismo imali kontinuitet, a istovremeno tražiti sistemsko rješenje“, rekao je. Lakić je potom iznio podatke o ukupnim dugovima rudarskog sektora za doprinose.
„Dugovi za doprinose cijelog rudarskog sektora su preko milijardu KM, koji se gomilaju već 20, možda i više godina. Dakle, to se ne može riješiti na ovaj način, ali moramo se potruditi da stvorimo rješenje za budućnost. Mislim da sada trebamo iskoristiti vrijeme, u sljedećih mjesec ili dva, da definiramo što ćemo raditi 2027. i u narednim godinama, jer je ovo akutni problem koji se ne može prevaliti na leđa rudara“, rekao je.
„To je začarani krug koji se ne može prekinuti samo na štetu rudara“
Da bi se povećali doprinosi, naglašava Lakić, potrebno je povećati proizvodnju ugljena. Upozorio je i na lančane efekte koji bi mogli nastati ako rudari ostanu bez zdravstvenog osiguranja.
„A da bi to bilo moguće, nalazimo se u situaciji da moramo povećati proizvodnju ugljena, koja, hvala Bogu, posljednjih mjeseci raste i ponovno dostižemo dobre razine proizvodnje ugljena. To sam rekao i ravnatelju Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona: ako prestanete ovjeravati knjižice naših rudara, automatski neće biti proizvodnje ugljena. Posljedica toga je - nema ugljena u Termoelektrani Kakanj. Posljedica toga je - nema struje. Posljedica toga je da Elektroprivreda mora kupovati struju na drugom tržištu. To je začarani krug koji se ne može prekinuti samo na štetu rudara. Dakle, moramo se okrenuti sistemskom rješenju“, rekao je.
Govoreći o izmjenama Zakona o financijskoj konsolidaciji, kojima bi se omogućila prodaja neperspektivne rudarske imovine radi namirenja dugova, Lakić je poslao poruku parlamentarcima.
"Mislim da svi oni koji nisu glasali ili su bili suzdržani ili nisu razumjeli ili su jako pogriješili kada su glasali na taj način. Pozivam ih sve ovaj put, kada dođu u Parlament, da se ne igraju sa sudbinom rudara i da je zajedno riješe, jer smo došli do sistemskog prijedloga Ministarstva i Vlade Federacije. Mislim da se sa sudbinom rudara uopće ne treba igrati, jer su to ljudi koji su gradili i našu bivšu državu i ovu državu, i oni moraju biti..."
„zbrinuti na najadekvatniji način“, rekao je za N1.
Objasnio je i kako bi trebala izgledati prodaja neperspektivne imovine.
„Rudnici neće prodavati svoju imovinu, već će Porezna uprava, kojoj se duguje novac, prodati imovinu i namiriti dugove, i to na način da će stručnjaci procijeniti imovinu i putem aukcija. Potpuno transparentan proces gdje dobivamo puno pogodnosti. Rudari odlaze u zasluženu mirovinu, svi doprinosi im se plaćaju. Neperspektivna imovina ide u razvoj lokalnih zajednica u gradovima, općinama i kantonima gdje je posjedujemo. I, s treće strane, dolazimo u situaciju da imamo povećane javne prihode u fondovima. Mislim da je ovo jedno od najboljih rješenja koje je ponuđeno u posljednjih, mogu sa sigurnošću reći, deset godina i mislim da se s tim više ne bismo trebali igrati“, rekao je.
Željezara Zenica neće odustati
Jedna od tema razgovora bila je budućnost Željezare Zenica. Lakić je naglasio da je 92 posto tvrtke u privatnom vlasništvu, dok Federacija Bosne i Hercegovine ima manje od osam posto.
„Odlučujući trenutak bila je prodaja Željezare za jednu marku u prethodnom razdoblju. Nešto što je gradilo državu, čeličnu industriju koja je bila vezana za deset, dvanaest tisuća radnih mjesta, nekome smo dali za jednu marku. Tu počinju svi problemi. Federacija Bosne i Hercegovine je s osam posto... Znate što znači upravljati tvrtkom s osam posto. Ali vidjeli smo da je to od sistemskog značaja za industriju Federacije Bosne i Hercegovine i iz tog razloga smo predložili zakon koji, ovdje, nije dobio podršku ni Općinskog suda ni Kantonalnog suda“, rekao je.
Najavio je nastavak pravne borbe. „Nastavit ćemo s žalbom, do Vrhovnog suda, i do kraja ćemo završiti naš pravni proces, odgovoriti na sve žalbe koje su uslijedile i od Općinskog suda u Zenici i od Narodne skupštine Republike Srpske. Taj proces ćemo provesti do kraja. Razmotrit ćemo i mogućnost ponovnog pokretanja postupka za uvođenje izvanredne uprave. Ali moramo biti svjesni - privatni kapital upravlja Željezarom Zenica. Ima svoje ciljeve, ima svoje planove. Mi smo prije nekih dvadeset i više godina dopustili da ona ode u ruke privatnog kapitala. Odluka u to vrijeme nije bila dobra. Ovo su posljedice te odluke“, rekao je.
Lakić ne isključuje mogućnost stečaja, koji bi mogao imati ozbiljne posljedice za radnike.
„Nažalost, nalazimo se u situaciji u kojoj bi Čeličana mogla bankrotirati. Iskreno se nadam da ovaj stečaj neće značiti potpuni prekid proizvodnje čelika u Bosni i Hercegovini, već da će se otvoriti druge perspektive. Također smo imali dva razgovora s upravom i vlasnicima Željezare Zenica, većinskim vlasnicima. Pokušali smo zatražiti da krenemo u smjeru sprječavanja bankrota tvrtke, da se svi uključimo, jer će bankrotom svim radnicima odmah biti raskinuti ugovori o radu. Tamo imamo 1500 radnih mjesta. To je 1500 obitelji koje će u tom trenutku biti nezaposlene, što je ogroman udarac za cijelu industriju“, upozorio je.
Prema informacijama koje je, kako je rekao, dobio na posljednjem sastanku, plan većinskog vlasnika uključuje nastavak proizvodnje, ali u smanjenom opsegu.
„Željezara Zenica će u budućnosti ponovno proizvoditi, ali u manjem obimu, s manje ljudi, što nam je prezentirano na prošlom sastanku. Dakle, nećemo zaustaviti razgovore. Dakle, ne samo zbog tih osam posto, već i zbog radnika u Željezari Zenica“, rekao je.
Problemi Željezare Zenica, dodao je, ne bi utjecali samo na njezine radnike.
„Željeznicama Republike Srpske prijetit će značajno smanjenje prihoda, jer je Željezara ostvarivala prihod i za Željeznice Republike Srpske. Tu su Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, koje će sigurno imati 30-40 posto manje prihoda. Ne zaboravimo prerađivače željeza koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Ne zaboravimo sve dobavljače svih ulaznih komponenti za proizvodnju željeza u Željezari Zenica.“ To je cijeli sustav koji će sigurno osjetiti utjecaj ako se dogodi stečaj ili nešto drugo u narednim danima“, rekao je.
Prihodi obrambene industrije više su se nego udvostručili od 2022. do 2025.
Govoreći o podacima koji pokazuju pad izvoza obrambene industrije u dijelu 2026., Lakić je rekao da treba promatrati dugoročnije trendove.
„Ono što je izašlo za smanjenje izvoza su podaci za nekoliko mjeseci 2026., dakle ove godine. Ova godina nije ni gotova. U redu, možemo usporediti siječanj - ožujak 2026. s razdobljem siječanj - ožujak 2025. Međutim, pokazujemo trendove, što je puno važnije od trenutne situacije. I taj trend pokazuje da smo od 2022. do 2025. više nego udvostručili prihode naših tvrtki obrambene industrije. „To je pokazatelj kada nešto gledamo tijekom trogodišnjeg razdoblja, a ne nešto što gledamo u tri mjeseca“, rekao je.
Prema njegovim riječima, tvrtke su se stabilizirale, a dolaze i lansiranja novih proizvoda.
„Najvažnije je sada da smo stabilizirali tvrtke. Svi oni koji su se 'zakačili' za naše specijalizirane industrijske tvrtke intervenirajući i uzimajući najveće, kolokvijalno rečeno, 'vrhnje' od naših specijaliziranih industrijskih tvrtki, zbog čega je u našim tvrtkama ostalo vrlo malo prihoda, sada su polako ukinuti i prihodi su ostali u našim specijaliziranim industrijskim tvrtkama. Znate li što smo time postigli? Postigli smo da smo povećali broj radnih mjesta i izravno smo utjecali na ekonomsku stabilnost u Federaciji Bosne i Hercegovine i ekonomsku stabilnost naših obitelji, ljudi koji tamo rade“, rekao je.
Najavio je da će uskoro biti uvedeni proizvodi koji se prije nisu proizvodili u domaćoj specijaliziranoj industriji.
„Svakako ćemo u sljedeća dva ili tri mjeseca, ili mjesec dana, objaviti javnosti koji se novi proizvodi proizvode u našim specijaliziranim industrijskim tvrtkama, a koji se nikada prije nisu proizvodili u našoj specijaliziranoj industriji. To je ono čemu sada težimo. I za to se pripremamo više od dvije, dvije i pol godine“, rekao je.
Također je najavio širenje specijalizirane industrije na dijelove Federacije gdje do sada nije bila prisutna.
"Sada želimo otvoriti specijalizirane industrijske tvrtke i u drugim dijelovima Federacije. I Unsko-sanski kanton i Tuzlanski kanton dobit će specijaliziranu industriju, kakvu nikada prije nisu imali", rekao je Lakić.
O Južnoj interkonekciji: "Ne može se dogoditi da itko iz Federacije bude protiv"
Komentirajući glasanje ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea na sjednici Vijeća ministara BiH, Lakić je rekao da treba provjeriti moguće dileme, ali da projekt Južne interkonekcije mora imati podršku.
„Ako postoji sumnja, ne pokazuje se glasanjem protiv. Pokazuje se na drugi način, da se sve te stvari provjere, a projekt se mora podržati ako ne želimo ovisiti o jednom izvoru plina. Osobno imam mnogo dilema oko mnogih projekata, ali nikada neću reći da nešto nije u redu, već ću tražiti način da se to popravi. Ako je to dio bilo čega drugog, izvan interesa građana i gospodarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, onda nije dobro. Ako postoji bilo kakva dilema oko bilo čega i oko ovog projekta Južne interkonekcije, o kojem smo komunicirali stotine puta, zašto ga nismo ponovili? Ne može se dogoditi da bilo tko iz Federacije BiH bude protiv Južne interkonekcije, koja nam omogućuje drugu opskrbu plinom u Federaciji BiH“, rekao je.
„Gazprom je izdao račun: povećavamo vam cijenu za 14,42 posto“
Lakić je kao još jedan argument za osiguranje alternativnog puta opskrbe naveo povećanje cijene ruskog plina.
„Gazprom je lijepo izdao račun: povećavamo cijenu plina za 14,42 posto. Izvolite, nastavite kupovati ili prestanite kupovati ili što god. Što ćemo učiniti? Nemamo drugih alternativa. Iz tog razloga, kada razmatramo stvaranje alternative i bilo kakve dileme, moramo se kretati prema novoj alternativi koja će osigurati drugu opskrbu plinom“, rekao je.
Dodao je da je u ovom trenutku nemoguće pouzdano predvidjeti cijenu plina nakon izgradnje Južne interkonekcije.
„Nagađanja o cijeni plina su nagađanja koja u ovom trenutku obmanjuju javnost i svi imaju neke dileme. Razumijem to, u redu. Tko može jamčiti da će za dvije godine ili, nije važno, kad god se izgradi Južna interkonekcija, cijena biti viša ili niža? Kakvi su to izračuni? Pa tko je znao da će cijena plina iz Rusije porasti za 14,42 posto? Je li itko to mogao predvidjeti? Je li itko mogao predvidjeti Hormuški zaljev? Mislim da su to neutemeljene stvari. A naš je cilj, kada je riječ o Južnoj interkonekciji, da moramo dovesti plin po cijeni koja je niža od cijene plina koju smo imali do tog trenutka“, rekao je.
Kada je riječ o sljedećim koracima, rekao je da je sljedeći korak sklapanje ugovora, izrada nove studije izvodljivosti i dobivanje potrebnih dozvola.
Hoće li struja poskupjeti?
Na pitanje može li već početkom sljedeće godine govoriti o cijeni struje, Lakić je rekao da je prerano za takve procjene.
„Vjerujte mi, jest. Mislim da nitko ne može sa sigurnošću reći što će se dogoditi u narednom razdoblju. Trenutno nam je važno stabilizirati energetski sustav povećanjem proizvodnje ugljena, kako bi naše termoelektrane imale dovoljno ugljena. Također moramo sklopiti novi kolektivni ugovor s predstavnicima rudara, koji istječe krajem ove godine. Moramo definirati cijenu ugljena za buduće razdoblje i sve te elemente. Moramo sagledati cijelu situaciju. Uvijek ćemo biti za opciju da se ne povećava cijena električne energije kad god je to moguće. I, naravno, pokušat ćemo je zadržati što je dulje moguće. U ovom trenutku je zaista neozbiljno govoriti o cijeni u nekom budućem razdoblju, godinu ili dvije“, zaključio je Lakić.