Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovno je privukao pozornost javnosti najavom da bi mogao pokrenuti pravni postupak protiv Europske unije, što bi, kako tvrdi, bio odgovor na, kako tvrdi, kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i podršku Uredu visokog predstavnika (OHR).
Prema Dodikovim riječima, Bruxelles je "izravno prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju" time što je, kako tvrdi, prešutno odobrio "Schmidtovu tiraniju" i financirao OHR. Dodik to vidi kao kršenje demokratskih načela i vladavine prava iz članaka 1. i 2. tog sporazuma, zbog čega je najavio aktiviranje "mehanizma za rješavanje sporova" protiv EU, piše Avaz.
Međutim, pravni okvir pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Ključna prepreka
Dodik se poziva na mehanizam za rješavanje sporova predviđen SSP-om. Prema pravilima, u slučaju neslaganja oko tumačenja sporazuma, stranke se mogu obratiti zajedničkom Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, a u krajnjoj nuždi međunarodnoj arbitraži.
Međutim, ključna prepreka takvoj objavi je činjenica da Republika Srpska nije subjekt međunarodnog prava u ovom kontekstu, te ne može samostalno pokrenuti spor protiv Bruxellesa, jer je SSP potpisan između države Bosne i Hercegovine i Europske unije.
Da bi BiH službeno pokrenula takav spor, odluka bi morala biti donesena konsenzusom u državnim institucijama, prvenstveno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara BiH.
Također, podrška OHR-u ne predstavlja kršenje sporazuma. Za Europsku uniju i međunarodnu zajednicu, podrška OHR-u i Vijeću za provedbu mira (PIC) smatra se dijelom podrške Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, a ne „tiraniji“ kako Dodik tvrdi.
Političko tumačenje
Sam Dodik, svjestan ograničenja takve inicijative, kasnije je ostavio prostor za političko tumačenje.
– Ako politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama ne pristanu na ovo, pitat ćemo srpski narod što misli o daljnjem pristupanju EU – rekao je.
Stoga se procjenjuje da njegova najava tužbe protiv Europske unije poprima više politički nego pravni karakter, s naglaskom na retorici o prijetnji i odnosu prema europskom putu Bosne i Hercegovine.