Bosna i Hercegovina godinama gubi stanovništvo koje odlazi u potrazi za boljim plaćama, sigurnijim zaposlenjem i uređenijim životom. Njemačka i Slovenija među najvažnijim su odredištima, no najnoviji podaci pokazuju da se intenzitet odlaska radne snage smanjuje.
Promjene u 2026.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom prvih šest mjeseci 2026. putem posredovanja Agencije posao u Njemačkoj dobilo je svega 11 građana BiH, dok su u istom razdoblju prošle godine posao dobile 44 osobe. Riječ je o snažnom padu, ali ovaj podatak treba promatrati oprezno jer obuhvaća samo zapošljavanje posredstvom Agencije, a ne sve građane BiH koji samostalno pronalaze posao i odlaze u Njemačku. Promijenila se i struktura radnika koji odlaze, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Agencije, svih 11 osoba koje su tijekom prvih šest mjeseci ove godine putem nje pronašle posao u Njemačkoj bile su medicinski tehničari i medicinske sestre. Istodobno, predstavnici struke navode da su plaće zdravstvenih radnika u BiH porasle, što može biti jedan od razloga zbog kojih je interes za odlazak u Njemačku slabiji nego prije. Ipak, Njemačka ostaje jedno od najvažnijih odredišta za građane BiH. Službeni njemački podaci o migracijama pokazuju da se tijekom 2024. iz BiH u Njemačku doselilo 16.611 osoba s državljanstvom BiH, dok je istodobno iz Njemačke otišlo 8648 državljana BiH. To znači pozitivan migracijski saldo od gotovo 8000 osoba u korist Njemačke. U odnosu na 2023., broj doseljenih iz BiH smanjen je za 18,8%. Njemačka je za radnike sa zapadnog Balkana dodatno važna zbog tzv. zapadnobalkanskog pravila, koje građanima BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije omogućuje pristup njemačkom tržištu rada pod posebnim uvjetima. Za 2026. godišnja kvota iznosi 50.000 suglasnosti za boravišne dozvole, što pokazuje da Njemačka i dalje računa na radnu snagu iz ove regije. Posebno je izražen odlazak radnika u sektore u kojima Njemačkoj nedostaje zaposlenih. Broj zaposlenih u njezi iz zemalja obuhvaćenih "zapadnobalkanskim pravilom" posljednjih je godina snažno rastao. Samo tijekom 2024. njihov broj povećan je za oko 4000, a od početka primjene pravila 2015. broj zaposlenih u sektoru njege iz tih zemalja dosegnuo je oko 51.000.
Postupno usporavanje
Druga velika destinacija građana BiH je Slovenija. Za razliku od Njemačke, u Sloveniju tradicionalno odlazi mnogo više radnika iz građevinarstva, prometa i proizvodnje. Među najtraženijim zanimanjima su vozači teških kamiona, zavarivači, zidari, armirači i drugi građevinski radnici. Podaci za 2026. također pokazuju usporavanje. U prvih šest mjeseci ove godine državljanima BiH izdana je 5201 radna dozvola za Sloveniju, od čega 2218 prvi put, dok su ostale bile produljene dozvole. U istom razdoblju 2025. izdano je 5996 dozvola, uključujući 2465 prvih dozvola. Broj ukupnih dozvola tako je smanjen za oko 13%, dok je broj novih dozvola pao za približno 10%. Još jasnija slika vidi se u cjelogodišnjim slovenskim podacima. Zavod Republike Slovenije za zapošljavanje tijekom 2025. izdao je 13.392 radne dozvole državljanima BiH na temelju bilateralnog sporazuma, u odnosu na 14.296 godinu ranije i 13.770 u 2023. Slovenija, dakle, i dalje zapošljava tisuće građana BiH, ali nakon snažnog vala zapošljavanja bilježi se postupno usporavanje. Razlozi za promjenu trenda nisu samo na strani BiH. Europsko gospodarstvo posljednjih godina prolazi kroz razdoblje slabije industrijske aktivnosti, dok pojedine zemlje istodobno pooštravaju ili mijenjaju pravila zapošljavanja stranaca. S druge strane, plaće i uvjeti rada u BiH u pojedinim sektorima rastu, pa dio radnika više ne vidi tako veliku razliku između zarade kod kuće i one koju može ostvariti u inozemstvu. Ipak, usporavanje odlaska radnika ne treba poistovjetiti s prestankom iseljavanja. Podaci o radnim dozvolama obuhvaćaju samo dio migracijskih kretanja, pa se mogu promatrati kao znak promjene intenziteta, ali ne i kao kraj iseljavanja. Dok god se razlika u uvjetima bude osjećala, Njemačka i Slovenija ostat će među najvažnijim opcijama za građane koji svoju budućnost ne vide u BiH.