Slušajući Davora Pranjića, čovjeku se čini kao da su desetljeća uspješnog rada u javnom životu iza njega. A on će u rujnu proslaviti tek 29 godina života. Po profesiji je liječnik, a na dužnosti je dopredsjednika Republike Srpske te je dopredsjednik Udruge Hrvata BiH "Prsten" i HDZ-a BiH. Nedavno je s kolegom Ćamilom Durakovićem dobio Večernjakov pečat za političara godine. U intervjuu se prisjetio odrastanja i djetinjstva u Sanskom Mostu, govorio o politici, liječničkom poslu...
Večernji list: Večernjakov pečat za političara godine dobili ste s kolegom Ćamilom Durakovićem. Kako ste doživjeli to priznanje?
- Čast mi je i zadovoljstvo biti dobitnik ove prestižne nagrade, koja je ujedno i priznanje za moj dosadašnji trud i zalaganje. Iskreno se nadam da ću opravdati povjerenje ljudi u svom daljnjem radu na mjestu dopredsjednika Republike Srpske, ali i dopredsjednika Udruge Hrvata BiH "Prsten" te dopredsjednika HDZ-a BiH jer me upravo glas naroda poučio kako je važno slušati, promatrati i raditi na tome da budem oslonac i potpora, što me i dovelo do ovoga što sam danas.
Večernji list: Kako je graditi međupolitički dijalog u Republici Srpskoj?
- Međupolitički dijalog ponajprije se gradi promicanjem zajedničkih vrijednosti i boljeg razumijevanja među različitim narodima i kulturama, poboljšanjem kvalitete obrazovanja i osposobljavanja, oslanjanjem na stručnost i iskustvo koje govori da je za snažniju i napredniju državu potrebna koordinirana komunikacija i suradnja u jačanju gospodarskih i trgovinskih odnosa, u duhu obostranog poštovanja i jednakosti te u rješavanju pitanja od iznimne važnosti za svakog pojedinca jedne države, a koji se ponajprije odnose na socioekonomska pitanja, pitanja stabilnosti, kvalitetnih uvjeta života i mogućnosti napretka. Ključno je i poštovanje univerzalnih ljudskih prava, predanost borbi protiv svih oblika diskriminacije i njihovom uklanjanju te zajednički rad na stvaranju mirnog okruženja i bolje budućnosti, koja bi trebala biti u cilju svih političkih predstavnika ove države.
Večernji list: Na što ste posebno ponosni u prvoj godini mandata dopredsjednika RS-a?
- S mjesecima koji prolaze postajem sve više ponosan na trud i zalaganje koje sam uložio i koje neumorno ulažem kako bih bio dostojan predstavnik hrvatskoga naroda u RS-u, kako bih bio onaj kojemu se mogu obratiti za pomoć i potporu, svjestan da će neki problemi biti veći od moje mogućnosti njihova rješavanja. U sedam mjeseci službe prešli smo više od 40.000 km, obišavši gotovo sve zajednice i gradove na području RS-a u kojima žive Hrvati, čime smo pokazali želju za povezivanjem, komunikacijom te radom na terenu, a sve na dobrobit maloga čovjeka. Tridesetak stipendista, opremanje informatičkog kabineta Katoličkog školskog centra u Banjoj Luci, otvorena vrata svakom studentu, sportašu, uspješnom mladom čovjeku, ali i udrugama, potrebitima, Katoličkoj crkvi, osobito Franjevačkom samostanu Presvetog Trojstva na Petrićevcu, Franjevačkom samostanu sv. Marka evanđelista na Plehanu te Trapističkom samostanu "Marija Zvijezda", koji predstavljaju samo neke od sjajnih bisera kulturnog i vjerskog nasljeđa našeg entiteta, kao i svakom pojedincu koji želi razgovor, čine me ponosnim i daju mi dodatni vjetar u leđa u nastavku obavljanja ove, za mene, iznimno odgovorne i časne službe.
Večernji list: Povratak se u RS-u često spominje, ali odvija li se željenim tempom?
- Povratak naših ljudi na svoju rodnu grudu zasigurno nije zadovoljavajući jer se masovniji povratak, nažalost, nije dogodio. Ljudi koji su otišli stvorili su, mukotrpno radeći, novi život i novi dom na drugom mjestu, a njihovi potomci nisu u tolikoj mjeri emotivno vezani uz ovaj kraj kako bi se odlučili vratiti. Bez obzira na to, mi ćemo i dalje nastaviti poticati povratak onih koji to žele učiniti te im pri tome biti ruka potpore, ali prioritetna nam je briga o ljudima koji žive, rade i djeluju u našoj zemlji.
Večernji list: Čini se kako je prioritet sada spriječiti odlazak jer ljudi odlaze i iz RS-a i iz čitave BiH. Što učiniti da se promijeni ta situacija?
- Kako bi život u BiH bio kvalitetniji, kako bismo spriječili odlazak u zapadnoeuropske zemlje, potrebno je raditi na vlastitom obrazovanju, na izgradnji sebe, a onda i na gospodarskom oporavku te napretku svake, pa i najmanje zajednice, što će na kraju dovesti i do oporavka cijele zemlje. Moramo znati zajedno graditi gospodarski, socijalno i kulturološki naprednije društvo, društvo znanja, obrazovanja i prosperiteta, zanemarujući pri tome osobne interese. Moramo znati dati sigurnost i stabilnost, za kojima naši ljudi žude, a tu ponajprije mislim na mlade, pa uvjereni da to ne mogu dobiti ovdje, u svojoj zemlji, odlaze put zapadnih zemalja. Zbog toga je dužnost svih nas koji smo na određenim političkim pozicijama ponajprije vratiti vjeru našega naroda u nas, a time i u našu domovinu.
Večernji list: U BiH imamo brojne nagomilane probleme, kako biste vi liječili pacijenta zvanog BiH? Odakle početi?
- Rješavanje socioekonomskih pitanja, politička stabilnost i euroatlantska integracija BiH ključne su karike napretka u ekonomskom, gospodarskom i infrastrukturnom razvoju naše zemlje. Potrebno je stvoriti ozračje u kojem vlada ravnopravnost i u kojem svi ljudi imaju jednake izglede za uspjeh. Zemlja u kojoj se dobro živi od truda i rada te u kojoj se znanje, obrazovanje i kvalificiranost uvelike vrjednuju može ići samo putem napretka, čemu BiH treba težiti. Vjerujem u njezinu budućnost ako je prihvatimo jednakom za sve, u međusobnom poštovanju i uvažavanju.
Večernji list: Mlad ste čovjek, a prihvatili ste se izazovnog posla, koliko vam vremena, nakon politike, ostaje za baviti se onim što najviše volite, a to je liječenje ljudi?
- Liječnička profesija moj je poziv, nešto što me ispunjava i zbog čega sam danas čovjek kakav jesam. Odabirom zvanja liječnika pristao sam na to da će mi život, zdravlje i dobrobit pacijenta uvijek biti na prvom mjestu te da ću učiniti sve što je u mojoj moći kako bih pomogao onima u potrebi, a to je ono što me ispunjava. Trenutačno dobro kombiniram politički i liječnički rad, a usmjeren sam i na daljnje usavršavanje. Motiviran sam u pružanju maksimuma i na jednom i na drugom polju te sve dok to bude išlo ovom dinamikom, bit ću zadovoljan.
Večernji list: Kako surađujete s kolegama u UKC-u RS-a?
- U profesiji o kojoj ovise ljudski životi i njihova kvaliteta stručnjaci moraju biti potpuno staloženi, strpljivi i ozbiljni. Nužno je da je liječnik odgovoran, pouzdan i precizan, da svojim pacijentima daje osjećaj sigurnosti te ulijeva povjerenje. Sve ove karakteristike krase moje kolege na UKC-u RS-a. Maksimalno susretljivi, svjesni mojih izvanbolničkih obveza, pružali su mi potporu, kako tijekom kampanje tako i nakon preuzimanja dužnosti, na čemu sam im iskreno zahvalan.
Večernji list: Dopredsjednik ste Udruge Hrvata BiH "Prsten", koliki je značaj te udruge za Hrvate?
- Moje članstvo u Prstenu nešto je na što sam iznimno ponosan. Ono što me najviše privuklo i zbog čega sam postao te i dalje jesam član jest veliki broj kvalitetnih i perspektivnih ljudi sa sličnim razmišljanjima i idejama, koji zajednički i nesebično djeluju u cilju očuvanja temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskoga naroda i njegova prosperiteta. Udruga "Prsten" se, također, ističe svojim nesebičnim humanitarnim djelovanjem sudjelovanjem u socijalnim, gospodarskim i kulturnim projektima od velikog interesa za hrvatski narod te stipendiranjem mnogobrojnih studenata, bivajući tako malim, ali bitnim dijelom njihova uspjeha. Želio bih naglasiti da su naša vrata otvorena za sve ljude dobre volje koji žele postati naši članovi i tako obogatiti Udrugu novim talentima i kvalitetnim kadrom spremnim za rad.
Večernji list: Rođeni ste u Sanskom Mostu, gdje ste završili osnovnu i srednju školu. Vraćate li se rodnom gradu i kakva sjećanja nosite na djetinjstvo?
- Miris svježega zraka, povjetarac, užarena zemlja poslije dugih sunčanih dana ili pak škripanje snijega ispod malenih čizmica i crveni nos dok se u kući kuha nedjeljni ručak. Sanski Most čuva moje najljepše uspomene, ali i teške trenutke koji su mi bili priprema za budućnost, koji su me ojačali i naučili cijeniti istinske vrijednost te pokazali da je potpora obitelji jedna od najvažnijih stepenica u izgradnji samostalnog i uspješnog mladog čovjeka. Iako ne dolazim toliko često zbog brojnih obveza, dolazim dovoljno često da ne zaboravim, da i dalje čvrsto čuvam sve trenutke i priče vrijedne čuvanja, koje su imale veliki utjecaj na oblikovanje čovjeka kakav jesam.
Večernji list: U rujnu punite 29 godina i pred vama su desetljeća rada. Kako planirate iskoristiti nadolazeće vrijeme kada je opće dobro u pitanju?
- Velika mi je želja ostaviti pozitivan trag u političkom svijetu te biti onaj koji čuje i svjestan je problema ljudi, čineći sve što je u njegovoj moći kako bih ih nastojao riješiti. Koliko god ponekad bilo teško i zahtjevno, naši ljudi su tu. S predsjednikom i svim institucijama izvršne i zakonodavne vlasti RS-a nastojim se aktivno brinuti ponajprije o onim Hrvatima koji žive u RS-u te njihovu ostanku i opstanku, a istodobno pružiti svu pomoć onima koji se žele vratiti. Na početku svoje kampanje naglasio sam da ću se aktivno zalagati za rješavanje socioekonomskih pitanja kao ključnih pitanja napretka BiH. Osiguravanje osnovnih egzistencijalnih potreba, obnova infrastrukture, projekti održivog razvoja te održivog povratka, pomoć studentima i mladima, jačanje prekogranične suradnje... neke su od aktivnosti koje već u dobroj mjeri provodimo i koje ćemo nastojati provoditi u još većem obujmu.