Županijski sud u Mostaru osudio je Marka Šljivića na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina zbog izazivanja teške prometne nesreće koja se dogodila 31. svibnja 2025. godine u 4:15 sati na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Ševaš Njive, na području grada Čapljine, a u kojoj su smrtno stradale tri mlade osobe iz Mostara. Poginuo je Almin Crnalić (22), koji je upravljao automobilom Audi A3, kao i njegovi suputnici Enis Kurtović (22) i Dalila Žugor (20).
Čitanje presude trajalo je sat i deset minuta.
Županijski sud u Mostaru donio je prvostupanjsku presudu kojom je optuženog Marka Šljivića proglasio krivim za kazneno djelo teška kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 336. stavka 2. u vezi sa stavkom 1., a u vezi s kaznenim djelom ugrožavanja javnog prometa iz članka 332. stavka 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te mu izrekao kaznu zatvora u trajanju od 10 godina.
Uz kaznu zatvora izrečena mu je i sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od tri godine, računajući od dana pravomoćnosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u trajanje ove mjere.
Optuženi je također obvezan na plaćanje troškova kaznenog postupka u koje ulaze troškovi sudskog postupka, vještačenja, obdukcije, prometnog i strojarskog vještačenja u ukupnom iznosu od 6.585 KM.
Presudu je izreklo sudsko vijeće Županijskog suda u Mostaru kojim je predsjedavao sudac Darko Zovko, dok su članovi vijeća Elis Sultanić i Alen Džaferagić.
Olakotne i otežavajuće okolnosti
Prilikom odmjeravanja kazne sudsko vijeće je kao olakotne okolnosti uzelo u obzir činjenicu kako optuženi ranije nije bio u sukobu sa zakonom, kako se radi o mladoj osobi te da je tijekom postupka izrazio iskrenu sućut obiteljima poginulih.
Kao otežavajuće okolnosti vijeće je navelo da je optuženi prekršio više prometnih propisa, uključujući upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, što je dovelo do devijantne vožnje i izazivanja prometne nesreće. Posebno je istaknuta težina posljedica jer su u nesreći smrtno stradale tri mlade osobe, kao i činjenica da je optuženi i ranije upravljao motornim vozilom pod utjecajem alkohola, što je tijekom postupka i sam priznao.
Vijeće smatra kako je izrečena kazna primjerena težini počinjenog kaznenog djela te kako će se njome postići svrha kažnjavanja, kako u pogledu specijalne tako i generalne prevencije. Prilikom donošenja presude uzeta je u obzir i činjenica da je tijekom 2025. godine na području Hercegovačko-neretvanske županije u prometnim nesrećama smrtno stradalo čak 30 osoba.
1,6 promila u krvi
Tijekom postupka tužiteljstvo je tvrdilo kako je dokazano da je optuženi upravljao vozilom pod utjecajem alkohola te da je uslijed takvog stanja izgubio nadzor nad vozilom i prešao u suprotnu prometnu traku, čime je izazvao prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama.
Prema nalazu vještačenja, optuženi je u trenutku uzimanja uzorka imao više od 1,6 promila alkohola u krvi, dok je Sudsko vijeće istaknulo kako nije moguće s potpunom sigurnošću utvrditi kolika je točno koncentracija alkohola bila u trenutku same nesreće, odnosno je li se alkohol u organizmu nalazio u fazi apsorpcije ili eliminacije.
Sud je naveo kako eventualna odstupanja u procjeni koncentracije alkohola ne mijenjaju bitnu činjenicu da se i u jednom i u drugom slučaju radi o stanju alkoholiziranosti koje se smatra pijanim stanjem te koje značajno utječe na sposobnost upravljanja vozilom.
Prometnim vještačenjem također je utvrđeno kako su sva vozila koja su sudjelovala u nesreći u trenutku sudara bila tehnički ispravna, te da na njima nisu utvrđeni nedostaci koji bi mogli biti uzrok prometne nesreće.
Pobijene tvrdnje obrane
Obrana Marka Šljivića tijekom postupka tvrdila je kako nije nedvojbeno dokazano da je optuženi uzrokovao prometnu nesreću te je ukazivala na, kako navode, brojne nedostatke u istrazi. Istaknuto je da obrani nisu bili dostupni svi traženi dokazi, da postoje nejasnoće u vezi sa svjedocima, kao i da nije dovoljno razjašnjena uloga drugih sudionika nesreće, uključujući vozača kombija. Obrana je dovela u pitanje i način utvrđivanja alkoholiziranosti optuženog te je angažirala vlastitog prometnog vještaka koji je iznio drugačije zaključke od vještaka tužiteljstva. Na temelju toga predloženo je donošenje oslobađajuće presude, uz tvrdnju da nije dokazana izravna uzročno-posljedična veza između radnji optuženog i smrti triju osoba.
Sudsko vijeće nije prihvatilo nalaz prometnog vještaka Franje Zovke, ocijenivši kako njegovo vještačenje nije provedeno u skladu s pravilima struke te da je tijekom postupka pobijeno drugim izvedenim dokazima i nalazima vještaka koje je angažiralo tužiteljstvo.
Tijekom suđenja saslušan je veći broj svjedoka, među kojima i vozač kombija Dževad Šuta, koji je neposredno prije nesreće policiji prijavio opasnu vožnju vozila koje se kretalo ispred njega. Sudsko vijeće utvrdilo je kako je Šuta najprije telefonom kontaktirao taksi službu čije se vozilo nalazilo ispred njega, a potom je nazvao i Policijsku postaju Čapljina kako bi prijavio rizičnu vožnju.
U postupku je također utvrđeno kako policija u Čapljini u tom trenutku nije imala uspostavljenu radio-vezu, zbog čega je dežurni policijski službenik iz operativnog centra sa svog mobilnog telefona pokušao kontaktirati patrolu kako bi je uputio na mjesto događaja. Nedugo nakon toga zaprimljen je i poziv vozača taksi vozila koji je naveo kako je prošao kroz tunel te čuo snažan udar iza sebe, ali se nije mogao zaustaviti jer je u vozilu imao putnike.
Sudsko vijeće je u obrazloženju presude navelo kako se ponašanje Dževada Šute ne može dovesti u vezu sa smrtnim posljedicama prometne nesreće, jer je utvrđeno da neposredno prije sudara nije kršio prometne propise niti je svojim radnjama doprinio nastanku nesreće.
Na ovu presudu moguće je uložiti žalbu Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog otpravka presude.