Voditelj Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i posebni predstavnik EU, veleposlanik Luigi Soreca, otvorio je danas Sarajevsku sigurnosnu konferenciju 2026. snažnim govorom o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe. Uz poruke o vojnom jačanju EU i važnosti proširenja, Soreca je iskoristio priliku da pošalje jasnu i oštru poruku bosanskohercegovačkim vlastima zbog blokiranja europskog puta.
Obraćajući se prisutnima u sarajevskoj Gradskoj vijećnici, na konferenciji čija je ovogodišnja tema "Europska sigurnost u podijeljenom svijetu", Soreca je naglasio da nije slučajno da se o tim temama raspravlja u Sarajevu - gradu koji je redefinirao koncept otpornosti. Soreca je upozorio da rat na pragu Europe, nestabilnost na Bliskom istoku i promjene u američkom pristupu prisiljavaju Stari kontinent da se više oslanja na vlastite snage.
Veleposlanik je ilustrirao da Europa preuzima stratešku odgovornost za svoju obranu s nekoliko ključnih činjenica, piše Klix.ba.
Gotovo sve europske članice NATO-a sada izdvajaju više od 2% BDP-a za obranu. Europske snage preuzet će ključne pozicije u zapovjednim strukturama NATO-a od veljače 2026. Planirano je da će se najmanje 50% obrambene opreme nabavljati isključivo od europskih dobavljača. Godišnji kapacitet proizvodnje streljiva u Europi sada je šest puta veći nego što je bio prije samo tri godine.
EUFOR ostaje ključan, a regija mora doprinijeti sigurnosti
Veleposlanik je naglasio da se EU suočava sa sve većim stranim uplitanjem i da je sigurnost Bosne i Hercegovine neraskidivo povezana s kolektivnom sigurnošću Europe.
„EUFOR Althea i dalje igra ključnu ulogu u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane ove zemlje. Međutim, želimo da partneri sa Zapadnog Balkana od korisnika sigurnosti prerastu u aktere koji joj doprinose“, rekao je Soreca.
Podsjetio je da je za Zapadni Balkan putem Europskog mirovnog fonda dodijeljeno ukupno 98 milijuna eura, od čega je 35 milijuna eura dodijeljeno isključivo Bosni i Hercegovini.
Također vidi značajan potencijal u obrambenoj industriji naše zemlje, s obzirom na to da regija ima preko 200 tvrtki koje mogu proizvoditi streljivo prema NATO standardima.
Govoreći o proširenju, Soreca je naglasio da je 2026. rekordna godina za proces pristupanja. Dok Crna Gora i Albanija zatvaraju pregovaračka poglavlja velikim koracima, a EU u sljedećem proračunskom razdoblju izdvaja čak 42,6 milijardi eura za proširenje, Bosna i Hercegovina zaostaje.
U tom kontekstu, veleposlanik se izravno osvrnuo na bolnu točku u politici prema BiH - Plan rasta za Zapadni Balkan.
"Neke zemlje u regiji postižu izvanredan napredak koristeći ove alate. Nažalost, mogu samo izraziti žaljenje što Bosna i Hercegovina još nije završila ratifikaciju sporazuma kako bi omogućila da Reformska agenda postane stvarnost i donese konkretne koristi svojim građanima. A postoji cijena za nečinjenje", jasno je upozorio Soreca.
Na kraju svog izlaganja, šef izaslanstva EU u BiH podsjetio je na nedavne riječi visoke predstavnice EU Kaje Kallas, izrečene u Sarajevu, da su u današnjem svijetu "pravila bačena kroz prozor".
Unatoč tome, naglasio je da EU ostaje dosljedan partner u poštivanju međunarodnog prava te da se nitko neće smjeti izbjeći pravdi.
"Zemlje kandidatkinje dužne su svojim građanima provesti potrebne reforme. Naš dugoročni cilj je odabrati mir, stabilnost i sigurnost, i upravo taj cilj određuje smjer našeg djelovanja, ne u dalekoj budućnosti, već danas", zaključio je veleposlanik.