Predsjednik GV HNS-a precizno secirao stanje u BiH i iskušenja

Ljubić pozvao Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona po njegovoj apelaciji

Ljubić pozvao Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona po njegovoj apelaciji
10.07.2022.
u 19:30
- Jedino rješenje koje može osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora u listopadu 2022. godine te omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama je u tome da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona BiH nužne za omogućavanje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda - napisao je Ljubić
Pogledaj originalni članak

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić pozvao je visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornoga zakona i upozorio kako bi se nastavkom preglasavanja Hrvata kriza mogla produbiti i ugroziti mir u zemlji zbog narušavanja ravnoteže među trima konstitutivnim narodima, piše Večernji list BiH.

- Jedino rješenje koje može osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora u listopadu 2022. godine te omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim razinama je u tome da visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona BiH nužne za omogućavanje legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda - napisao je Ljubić u pismu.

Legitimno predstavljanje

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u zemlju, podsjetio je kako je slično postupio bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch provodeći u praksi odluku Ustavnoga suda iz 2000. godine o konstitutivnosti naroda tako što je izmijenio entitetske ustave. Upravo po apelaciji koju je podnio Ljubić, kao tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2016. godine osporio je odredbe Izbornog zakona o načinu popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, a kasnije ih i izbrisao nakon što ih Parlament BiH nije izmijenio.

Tom presudom naloženo je da se mora osigurati legitimno predstavljanje Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od drugog naroda. Isto načelo po Ustavnome sudu mora se odnositi na sve institucije u kojima je unaprijed određen izbor predstavnika konstitutivnih naroda na izborima. Istodobno, Europski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH kojima se inzistira da se i predstavnicima manjina zajamči mogućnost biranja na najvažnije pozicije te da se otkloni diskriminacija po teritorijalnom načelu u BiH. Uz posredovanje administracije SAD-a i EU-a predstavnici vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka nisu se uspjeli usuglasiti o izmjenama Izbornoga zakona te Ustava BiH. Unatoč tome, raspisani su opći izbori u BiH za 2. listopada za koje hrvatska strana upozorava da nisu zakoniti te da se vlast neće moći uspostaviti zbog izbrisanih odredbi Izbornoga zakona. Ljubić u otvorenom pismu upozorava kako je BiH još uvijek podijeljeno društvo i nestabilna država, a međunacionalno povjerenje među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima na najnižoj je razini od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

- BiH se trenutačno nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi koja ima potencijal postati i sigurnosna kriza koja može ugroziti mir i opstanak države - upozorava on. Za takav rasplet najveći problem vidi u bošnjačkoj unitarističkoj politici dominacije te srpskoj separatizma, dok su, pak, po njemu, najveće žrtve Hrvati koji zagovaraju federalistički pristup koji je jedini sukladan Daytonskom sporazumu. Ljubić je upozorio da bi na sljedećim izborima Bošnjaci mogli ponovno preglasati Hrvate i izabrati im člana Predsjedništva, ali i popuniti njihov Klub Doma naroda, a nakon toga uspostaviti izvršnu vlast bez hrvatskih stranaka za koje glasuje najveći broj tog naroda. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH pozvao je međunarodnu zajednicu angažiranu u BiH da nauči iz lekcije raspada Jugoslavije i prestane s potporom nazovigrađanskom modelu, navodeći da se i Miloševićev režim pozivao na (pro)jugoslavensko jedinstvo, a nametao manjinskom narodu (Albancima) političke predstavnike i zagovarao izborni model "jedan čovjek - jedan glas". - Postojeći (pro)bosanski (često predstavljan i kao "građanski") unitarizam, s jedne strane, sredstvo je dekonstituiranja Hrvata, a s druge sredstvo realizacije maksimalističke agende bošnjačkog etnonacionalizma - piše Ljubić u pismu.

Odgovor HNS-a BiH

U slučaju, pak, da međunarodna zajednica ne zajamči Hrvatima prava koja im pripadaju Daytonskim mirovnim sporazumom te se na izborima dogodi njihovo preglasavanje i izbacivanje iz vlasti, Ljubić je mišljenja kako "Hrvatski narodni sabor BiH ima pravo i obvezu poduzeti sve nužne mjere kako bi zaštitio konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH i ustavnopravni poredak te stabilnost i funkcionalnost države". 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.