Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, nakon posljednjih općih izbora održanih 2022. godine, svoje biračko pravo iskoristilo je 51,5 posto građana. U posljednjih 25 godina bilježi se značajan pad izlaznosti na biračka mjesta. Za takve brojke odgovornost se često pripisuje mladima, koje se opisuje kao pasivne i nezainteresirane za društveno-politička pitanja te kao skupinu koja ne koristi svoje pravo glasa. Statistika posljednjih izbora dodatno potvrđuje takve tvrdnje. Od ukupno 1,733.289 birača koji su izašli na izbore, tek 14,9 posto činile su osobe mlađe od 30 godina.
Sociološki fenomen
Politolog Marko Lucović ističe kako je nezainteresiranost za političke procese česta odlika mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, iako taj sociološki fenomen nije prisutan samo u BiH nego i šire:
“Razlog zašto je tako treba tražiti prvenstveno u nezadovoljstvu postojećim sustavima u kojima odrastaju, a koji u njihovim očima nisu dovoljno posvećeni temama koje su im bliske. Bosna i Hercegovina, država kakva jest, nefunkcionalna po mnogim parametrima, ne kasni puno ni u rješavanju pitanja koja se odnose na mlade i njihove potrebe. Nejednakost šansi, korupcija i nepotizam odbijaju čak i one koji promišljaju politiku na sustavan i zreo način. Ipak, to nije opravdanje za poraznu razinu uključenosti i slabo poznavanje društveno-političkog funkcioniranja države.”
Slični trendovi bilježe se i u drugim europskim zemljama, gdje istraživanja pokazuju da mladi često izražavaju nepovjerenje prema institucijama i političkim akterima, ali istodobno pokazuju interes za društvene promjene kroz alternativne oblike angažmana. Upravo taj raskorak između interesa i konkretne političke participacije predstavlja jedan od ključnih izazova suvremenih demokracija. U kontekstu Bosne i Hercegovine dodatni problem predstavlja osjećaj da pojedinačni glas ne može donijeti stvarnu promjenu, što dodatno demotivira mlade birače. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako takav stav dugoročno samo produbljuje postojeće probleme i udaljava mlade od procesa donošenja odluka. “Mladi ne smiju biti samo pasivni promatrači, već aktivni sudionici i protagonisti političke zbilje. Uz aktivnost na različitim poljima, jedan od relevantnijih modela putem kojeg to mogu postati, a koji omogućuje konkretizaciju političkog stava kroz djelovanje kvalitetnih ljudi i njihovih sposobnosti, jesu demokratski izbori. Stoga mladi u BiH motivaciju za veću uključenost u institucionalne procese mogu pronaći upravo u činjenici da vlastito nezadovoljstvo i ignoriranje, putem izbora, mogu artikulirati u jasan glas, misao i ideju koja potom postaje nezaobilazan politički čimbenik”, navodi.
Politički čimbenici
Predstojeći opći izbori 2026. godine bit će još jedan test političke zrelosti mladih birača u Bosni i Hercegovini. Hoće li nezadovoljstvo prerasti u konkretnu političku akciju ili će se trend niske izlaznosti nastaviti, ostaje otvoreno pitanje. Ono što je sigurno jest da bez aktivnijeg sudjelovanja mladih teško može doći do značajnijih promjena u društvu.