Jedan od najčešće korištenih lijekova na svijetu mogao bi smanjiti rizik od demencije, ali čini se da djeluje samo kod ljudi s određenim genetskim predispozicijama, prenosi Science Alert. Analiza velikog randomiziranog kontroliranog ispitivanja na više od 13.500 starijih osoba iz Australije i SAD-a pokazala je da je dnevna doza aspirina povezana s manjim rizikom od demencije, ali isključivo kod osoba s određenim genetskim profilom.
Studija, objavljena u časopisu Alzheimer's & Dementia, temelji se na podacima iz jednog od najvećih ispitivanja primjene aspirina na zdravim starijim osobama u usporedbi s placebom. Riječ je o prvom istraživanju koje je utvrdilo genetsku podskupinu ljudi kod kojih bi niske doze aspirina mogle smanjiti rizik od demencije, piše Index.
Korist ovisi o genetskom profilu
Čini se da najveću korist imaju sudionici čiji je genetski profil povezan s većim brojem krvnih pločica, odnosno trombocita. U toj podskupini, oni koji su uzimali aspirin imali su 70 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na primatelje placeba. Razlika je postala primjetna nakon otprilike dvije do tri godine praćenja. Ipak, uzimanje aspirina nosi i rizike. U istom razdoblju, ozbiljna krvarenja bila su otprilike dvostruko češća kod ispitanika koji su uzimali aspirin.
Znanstvenici pozivaju na oprez
"Ljudi ne bi smjeli početi uzimati aspirin za prevenciju demencije na temelju ovog istraživanja bez savjetovanja s liječnikom, pogotovo zbog povećanog rizika od ozbiljnih krvarenja", upozorava glavni autor i istraživač javnog zdravstva Peter Fransquet sa Sveučilišta Monash. "Sada moramo potvrditi ovaj nalaz u drugim istraživanjima i naposljetku ga provjeriti u ispitivanju osmišljenom baš za ljude s takvim genetskim profilom."
Ako se rezultati potvrde, mogućnosti su značajne. "Ako se to pokaže točnim, činjenica da je aspirin jeftin i široko dostupan mogla bi personaliziranu prevenciju demencije pretvoriti u stvarnost", dodaje Fransquet.
Novi pristup istraživanju prevencije
Aspirin se trenutno ne preporučuje za prevenciju slabljenja kognitivnih funkcija jer još uvijek nema dovoljno dokaza da smanjuje rizik od demencije. Mogući razlog je to što su prethodna istraživanja sve sudionike promatrala kao jedinstvenu skupinu, ne uzimajući u obzir njihove genetske razlike.
"Ranija ispitivanja pokazala su da aspirin nije spriječio demenciju kada su svi sudionici analizirani kao cjelina", objašnjava Fransquet i dodaje da nalazi njegova tima upućuju na to da je situacija možda složenija.
U novoj analizi, Fransquet i kolege podijelili su sudionike prema genetskom profilu povezanom s trombocitima. Među onima u gornjih 20 posto, demenciju je razvilo 3,3 posto ispitanika iz placebo skupine. U skupini koja je uzimala aspirin, taj je udio iznosio samo jedan posto, što predstavlja 70 posto manji relativni rizik.
"Posebno je zanimljivo što ovaj pokazatelj nije povezan s već poznatim genetskim faktorima rizika za Alzheimerovu bolest i demenciju", kaže Fransquet. "Umjesto toga, upućuje nas na biologiju trombocita i otvara novi smjer istraživanja."
Ograničenja i daljnji koraci
Aspirin razrjeđuje krv, što smanjuje rizik od ugrušaka, ali istodobno povećava opasnost od krvarenja, uključujući i unutarnja. Zbog toga korist od dnevnog uzimanja niskih doza aspirina nadmašuje rizik samo u specifičnim slučajevima, a taj se omjer stalno preispituje u svjetlu novih istraživanja.
Potrebno je još mnogo dokaza da bi se potvrdila sigurnost uzimanja niskih doza aspirina kod osoba s rizikom od demencije. Ova je analiza, primjerice, obuhvatila sve oblike demencije zajedno, iako su neke vrste uže povezane s vaskularnim problemima.
Uz to, sudionici ispitivanja praćeni su u prosjeku kraće od pet godina, što znači da je studija vjerojatno zabilježila slučajeve demencije s bržim napredovanjem. Zbog toga nije poznato kako bi dnevna doza aspirina utjecala na sporije oblike kognitivnog slabljenja.
Unatoč ograničenjima, istraživanje otvara mogućnost da se genetski profili u budućnosti koriste za personaliziranu prevenciju demencije.