Politika Hrvata u BiH motor pokretač euroatlantskog puta

Legitimno predstavljanje ključ ubrzanja puta BiH u EU

Legitimno predstavljanje ključ ubrzanja puta BiH u EU
13.11.2022.
u 20:55
Pogledaj originalni članak

Promjena paradigme u europskoj vanjskoj politici prema ključnim političkim pitanjima u BiH najbolje se oslikava na primjeru promjene izbornog zakonodavstva, odnosno u situaciji u kojoj sada najviše institucije Europske unije javno progovaraju o načelu konstitutivnosti i legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, piše Večernji list BiH.

Od strateškog kompasa EU-a, u kojemu se jasno govori o konstitutivnosti kao načelu, pa do snažne podrške odlukama visokog predstavnika Christana Schmidta kojima je ispravljen dio nepravde prema Hrvatima u BiH, Unija je, dobrim dijelom zahvaljujući lobiranju Republike Hrvatske, jasna u stavu kako politička stabilnost BiH uvelike ovisi o harmonizaciji međunacionalnih odnosa u toj zemlji, a što je i temelj dugoročnog ubrzanja integrativnih procesa. Iduća stepenica je dobivanje statusa kandidata, što bi moglo uslijediti u prosincu, a nakon toga ispunjavanje svih reformi nužnih za početak pregovaračkog procesa, prije kojega je nužno ispuniti 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije, a među njima i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda.

Programska osnova

Sve navedeno jasno ide u prilog ocjeni da je zahtjev HDZ - HNS-a, koji od svih potencijalnih budućih partnera traži definiranje programske osnove za uspostavu vlasti, strateški važan potez hrvatske politike u BiH koja se iznova potvrdila kao najvažniji integrativni čimbenik u zemlji i motor pokretač europskog i euroatlantskog puta države.

Podsjećamo, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u više je navrata naglasio kako ta programska osnova mora uključivati tri grupacije pitanja - jedna su euroatlantske integracije.

Za naš potencijalni kandidacijski status, koji nam je ponuđen do kraja godine, morali bismo riješiti neke reformske zakone koji su zakočeni već neko vrijeme. Primarno je to Izborni zakon, eventualno ograničene izmjene Ustava BiH, Zakon o VSTV-u, Zakon o sukobu interesa i druga zakonska rješenja - objasnio je Čović kazavši kako je drugi segment izgradnja pravne države, dok je treći paket ekonomsko-socijalnih pitanja, gdje je nužno uraditi jako puno zbog globalnih ekonomskih izazova, inflacije, recesije, kako bi se zaštitilo sve građane.

- U najkraćem, moramo kopirati ono što u tom pogledu radi Europska unija, kojoj težimo - kazao je Čović.

Inzistiranje na programu koji mora riješiti ključna politička i društvena pitanja te istodobno pogurati BiH k EU pokazatelj je odgovornosti s kojom hrvatska politika u BiH nastupa, svjesna kako BiH više nema vremena za čekanje te kako je ovo pravi trenutak za riješiti sve ono što godinama opterećuje odnose u BiH. Na ruku im ide i već spomenuti stav u institucijama Europske unije, a koje su, osobito zbog stanja u Ukrajini, svjesne kako je nužno ubrzati integrativne procese na zapadnom Balkanu, a posebice u BiH.

Odluka visokog predstavnika, kojom je ujednačio predstavljenost naroda sukladno prisutnosti predstavnika naroda po određenim županijama, uvelike je povećala izglede za legitimnim predstavljanjem u federalnom Domu naroda, a što je osobito bitno iz kuta izbora nove federalne vlasti.

Politička stabilnost

No, Izborni zakon traži i druge preinake kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje naroda, a napose u instituciji Predsjedništva BiH. Stoga je za očekivati kako će daljnje promjene izbornog zakonodavstva biti dio budućeg paketa reformskih zahvata na kojima trebaju raditi domaći političari. Istodobno, važnost formiranja stabilnih partnerstava na programskoj osnovi, a to je ono što traži hrvatska strana, iznimno je bitno i kada je riječ o ispunjavanju svih drugih zadaća koje stoje pred BiH.

A politička stabilnost pokazat će se ključnom u nastavku europskog puta zemlje; dovoljno je pogledati mapu puta koju čeka BiH jednom kada započne pregovore s EU. Podsjećamo, kroz revidiranu metodologiju za pristupne pregovore pregovaračka poglavlja sada su podijeljena u šest tematskih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.