Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić oglasio se o prijedlogu uprave Nove Željezare Zenica, rekavši da modeli djelomičnog zakupa ne predstavljaju održivo rješenje za ovaj industrijski sustav.
- Prijedlog uprave Nove Željezare Zenica da se određeni pogoni daju u zakup 'Energoinvestu', uz istovremeni zahtjev za povlačenje Nacrta zakona o upravi za hitne slučajeve, ne može se smatrati ozbiljnim, sveobuhvatnim i dugoročno održivim modelom stabilizacije ovog industrijskog sustava. Naprotiv, takav prijedlog otvara niz ozbiljnih pravnih, ekonomskih, tehnoloških i operativnih rizika.
Ministar nadalje ukazuje na pravni i stečajni okvir u kojem se tvrtka trenutno nalazi, naglašavajući da to dodatno komplicira bilo kakve djelomične sporazume, piše Avaz.
- Prije svega, Nova Željezara Zenica je u prethodnom stečajnom postupku. Sud je pokrenuo prethodni postupak u veljači 2026. i imenovao privremenog stečajnog upravitelja, čiji je zadatak utvrditi postoje li uvjeti za otvaranje stečaja. U takvim okolnostima, bilo kakvi pregovori o zakupu, prijenosu objekata ili djelomičnim poslovnim aranžmanima ne mogu imati potrebnu sigurnost sve dok postoji stvarna i formalna prijetnja stečajem nad tvrtkom. Drugim riječima, nije moguće ozbiljno pregovarati o ugovorima o proizvodnji, opskrbi, zapošljavanju, ulaganjima i tržištu ako druga strana ostane u režimu neizvjesnosti prije stečaja. U takvom modelu, svaki zakupac, uključujući Energoinvest, preuzeo bi operativni rizik bez kontrole nad ključnim poslovnim pretpostavkama: imovinom, sirovinama, energijom, radnom snagom, infrastrukturom, dozvolama, lancima opskrbe i mogućim posljedicama stečaja. Stoga je posebno problematično što se kao uvjet za navodni poslovni aranžman traži povlačenje Zakona o upravi za izvanredne situacije. Ovaj zakon nije prepreka rješenju, već instrument za uspostavljanje pravnog okvira, odgovornosti, nadzora i... stabilnost procesa. Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona s ciljem zaštite radnih mjesta, očuvanja domaće industrije i stabilnosti gospodarskog sustava Federacije BiH. Povlačenje zakona značilo bi vraćanje procesa u zonu neformalnih dogovora, bez jasnih jamstava, bez institucionalne kontrole i bez zaštite javnog interesa - rekao je.
Složen sustav
Lakić je potom objasnio da se Željezara Zenica ne može promatrati kao izolirani objekt, već kao složeni industrijski sustav.
- Iz industrijske i tehnološke perspektive, Željezara Zenica nije običan objekt koji se može iznajmljivati izolirano i voditi kao zasebna radionica. To je složen proizvodno-energetski sustav u kojem su međusobno povezani proizvodni objekti, energetska infrastruktura, transport, logistika, održavanje, radna snaga, sirovinska baza, ekološke obveze i plasman na tržište. I tek ranije javno objašnjenje Vlade Federacije pokazuje da se problem Željezare ne tretira kao pitanje jednog objekta, već kao pitanje konsolidacije i restrukturiranja industrijskog sustava šireg značaja. Stoga proizvodnja ima smisla samo ako postoji mogućnost korištenja svih relevantnih resursa: imovine, infrastrukture, postrojenja, zemljišta, priključaka, energetskih kapaciteta, ugovora, radnici i tržišni kanali. Djelomični najam jednog ili više pogona, bez kontrole nad cijelim sustavom, može proizvesti samo privid aktivnosti, ali ne i stvarnu industrijsku održivost. Poseban rizik je da se najam pogona koristi kao prijelazni aranžman koji bi odgodio institucionalno rješenje, zadržao kontrolu postojećeg vlasnika nad ključnom imovinom, a odgovornost za svaki neuspjeh prebacio na Energoinvest, Vladu Federacije Bosne i Hercegovine ili radnike. Ovo nije prihvatljiv model. Ako postoji iskrena namjera za obnovu proizvodnje, onda mora postojati spremnost da se procesom upravlja transparentno, kroz sveobuhvatno restrukturiranje, s jasnom kontrolom nad imovinom i budućim poslovanjem - rekao je.
Dio rješenja
Ministar je naglasio da Energoinvest može biti dio rješenja, ali samo u okviru institucionalno reguliranog modela.
- Energoinvest može igrati značajnu ulogu u stabilizaciji i razvoju Čeličare, ali ne kao zakupnik izoliranog pogona u tvrtki koja je u opasnosti od stečaja. Njegova uloga ima smisla samo u institucionalno reguliranom modelu u kojem se zna tko upravlja, tko je odgovoran, tko snosi rizik, što je predmet restrukturiranja i kako se štite radnici, vjerovnici, javni interes i industrijska funkcija Čeličare. Stoga se odgovor nameće sam po sebi: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Energoinvest ne mogu sklapati aranžmane koji bi značili preuzimanje operativnog rizika bez upravljačke kontrole, bez pravne sigurnosti i bez jamstva da će se spriječiti stečaj, raspadanje imovine ili daljnje slabljenje proizvodnog sustava - izjavio je.
Ključni preduvjet
Dalje je naglasio da je ključni preduvjet za bilo kakav dogovor uklanjanje prijetnje stečajem i potpuna transparentnost.
- Ako uprava i vlasnici Nove Željezare Zenica zaista žele dogovor, prvi korak ne može biti zahtjev za povlačenje zakona, već uklanjanje prijetnje stečajem, potpuna transformacija poslovanja, objavljivanje svih podataka o imovini, obvezama, povezanim stranama, ugovorima i stanju postrojenja te prihvaćanje institucionalnog okvira koji omogućuje sveobuhvatnu konsolidaciju. Vlada Federacije ne može pristati na model u kojem bi se javnom sektoru nudila samo odgovornost, a privatnom vlasniku bi prepuštena kontrola nad ključnom imovinom i odlukama. To bi bio ekonomski neracionalan, pravno nesiguran i tehnološki neodrživ aranžman. Cilj ne smije biti iznajmljivanje dijelova Čeličare. Cilj mora biti očuvanje i ponovno pokretanje funkcionalnog industrijskog sustava, zaštita radnih mjesta, stabilizacija proizvodnje i sprječavanje da se strateška industrijska imovina Federacije BiH svede na predmet djelomičnih, kratkoročnih i rizičnih poslovnih kombinacija - zaključio je.