Padom temperatura, početkom sezone grijanja na razne vrste čvrstih i drugih goriva čije sagorijevanje značajno zagađuje zrak, te pojavom magle i niske naoblake posebno u kotlinskim dijelovima Bosne došlo je i do pogoršanja kvalitete zraka u mnogim gradovima širom Bosne i Hercegovine. Zrak je, prema mjerenjima jutros u 7.00 sati, nezdrav na području Banje Luke, gdje je indeks kvalitete zraka iznosio 187, te na području Kaknja i Travnika u kojima je indeks kvalitete zraka iznosio 163, zatim Tuzle u kojoj je indeks kvalitete zraka iznosio 162, Zenice i Sarajeva sa indeksom kvalitete zraka od 160 i 159, podaci su koje objavljuje Eko akcija na svojoj web stranici.
U svim sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i dišnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali. Za osjetljive grupe stanovništva - zrak je jutros nezdrav na području Visokog, Bihaća i Luakvca. Na području tih gradova indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio je 109 i 106. Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca u tim sredinama trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani, dok bi i svi ostali trebali ograničiti produžena ili veća naprezanja tijekom boravka vani.
Podaci o kvaliteti zraka na području BiH prikupljaju se sa službenih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Sarajevske županije, dio u nadležnosti Tuzlanske županije te Američkog veleposlanstva u BiH. Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO). PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.