Bankarski sektor danas je dovoljno likvidan, ali je, nažalost, potražnja za kreditima u BiH na veoma niskoj razini zbog straha od budućnosti koji je Covid uvukao u sve pore života, kaže Berislav Kutle, predsjednik Udruge banaka BiH.
U razgovoru za Nezavisne novine, on također ističe da su banke u BiH dovoljno spremne za privlačenje stranih investicija te da su politička situacija u zemlji i politička nesigurnost koja iz tog proizlazi početak i rješenje tog problema.
Dodaje kako je bitno održati samoodrživost bankarskog sektora, da je normalno da središnji registar bude u Centralnoj banci, jer je tamo i središnji račun kredita, te da bez jedinstvenog računa nije moguće poslovati po principima Europske unije.
Koliko je pandemija virusa korona utjecala na bankarstvo? U kakvoj situaciji je bankarski sektor u BiH u ovom trenutku?
KUTLE: Bankarski sektor, kao najorganiziraniji segment društva, promptno je reagirao na početku krize i kao takav ostao siguran, stabilan i samoodrživ, što je najvažnije za buduće poslovanje svih subjekata u državi.
Pandemija nam je svima pokazala da ne upravljamo budućnošću kako smo mislili da možemo. Kao takva, uvela nas je u jedan novi svijet, novi način života u kojem moramo zaboraviti kako je nekad bilo. Kao takva, donijela je novine u načinu poslovanja – digitalizacija – rad na daljinu koji će ubrzano postati temelji budućeg rada. Bankarski sektor prilagodio se novim uvjetima poslovanja i svojom strategijskom promjenom spremno dočekuje sve buduće događaje.
Rekli ste da je model ovakvih moratorija najbolji za BiH, zbog čega?
KUTLE: Model moratorija je za bh. subjekte bio najoptimalniji, jer je omogućio da svi pravni subjekti koji su ostali bez dijela ili svih prihoda (zbog pandemije) i fizičke osobe bez plaće konzumiraju moratorij. On je, kao takav, produžavan na razdoblje koji tolerira EBA i u realnoj situaciji će se razmatrati dalje poslovanje tih subjekata.
Govorili ste i da je bankarski sektor likvidan, hoće li ostati tako?
KUTLE: Bankarski sektor danas je dovoljno likvidan, sposoban da ispuni potrebe svih subjekata koji ispunjavaju temeljne kriterije za odobravanje kredita. Nažalost, potražnja za kreditima u BiH je na izrazito maloj razini, zbog straha od budućnosti koje je Covid uvukao u sve pore života.
Kada je riječ o poslovanju banaka u BiH, stječe se dojam da banke baš i ne žele dijeliti podatke o svom poslovanju, osim onih zakonom obaveznih. Koliko su banke u BiH transparentne?
KUTLE: Razmišljanja kako banke u BiH nisu transparentne u prezentiranju svojih pokazatelja ne piju vodu iz jednostavnog razloga što su po definiciji poslovanja dioničkih društava svi podaci o poslovanju javni i kao takvi su dostupni. Može se samo stvoriti pogrešan dojam, jer je poslovanje banaka jedno od najsloženijih i običnom građaninu, bez dodatnih znanja, izgleda komplicirano.
Koliko bi veća transparentnost bankarskog sektora u BiH utjecala na privlačenje investicija u BiH?
KUTLE: Za privlačenje stranih investicija banke su dovoljno spremne. To pokazuje i vlasnička struktura banaka, koja je već sada preko 90 posto strana investicija. Za veće, poželjno privlačenje tih investicija, banke su najmanji problem. Politička situacija u zemlji i politička nesigurnost koja iz toga proizlazi je početak problema i rješenja istog.
Posljednjih dana, posebno kada je riječ o aranžmanu s MMF-om, dosta govora bilo je i o registru računa fizičkih osoba. Treba li taj registar biti pod okriljem Centralne banke BiH?
KUTLE: Kad govorimo o registru računa fizičkih osoba, jedino normalno i svrsishodno je da on bude u Centralnoj banci, jer je tamo i središnji račun kredita. Bez jedinstvenog računa nije moguće poslovati po principima EU niti ispunjavati temeljne elemente sigurnosti počevši od sprječavanja pranja novca pa nadalje.
Profit bankarskog sektora u 2020. godini bio je oko 230 milijuna KM, nakon 360 milijuna u 2019. Kazali ste da se onima koji gledaju povrat na kapital praktično ne isplati poslovati u BiH. Može li ovo proizvesti ozbiljnije posljedice?
KUTLE: Profit banaka je posljedica uspješnog ili neuspješnog ostvarenja temeljene funkcije poslovanja i kao takvog ga treba sagledavati. U prošloj godini on je (očekivano) bio manji za 50 posto. Kao takav, pokazatelj je da se pogoršala financijska i gospodarska situacija u državi. Samo jedan od pokazatelja tog stanja je profit u bankama. Bankarski sektor aktivno razmišlja i na taj način djeluje kako bi predvidio daljnje događanje u državi i pronašao način kako optimalizirati poslovanje svih subjekata u novonastalim okolnostima koje će još najmanje godinu dana biti glavni korektor poslovanja.
Cilj bankarskog sektora je optimizirati poslovanje svojih klijenata, bilo fizičkih ili pravnih osoba, kako bi svi skupa nakon ovog prvo ostali živi, a onda imali sve parametre za poslovanje u budućnosti. Nitko ne može očekivati u ovakvoj situaciji veću profitabilnost. Bit je održati samoodrživost bankarskog sektora, likvidnost, solventnost kako bi mogao vršiti svoju misiju. Jasno je da treba raditi na svim preduvjetima kako bi se i profitabilnost kao posljedica dobrog poslovanja vratila na potrebnu razinu, zaključio je Kutle u razgovoru za Nezavisne novine.