BiH se suočava s valom poskupljenja koji sve dublje pogađa standard građana, piše Večernji list BiH. U prvih nekoliko tjedana nove godine sve veći broj kućanstava osjeća povećanje troškova osnovnih životnih potreba, od hrane i energenata do prijevoza i komunalnih usluga.
Moraju biti opravdana
Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u RS-u, gdje je kruh poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plaća i troškova za struju. Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni učinak sve više osjeća, posebno u uvjetima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruga potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne proračune pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje. S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju. Iz prijedorske Udruge za zaštitu potrošača “DON” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ove udruge Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor racionalizirati poslovanje bez udara na džepove građana. - Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se zbrojilo koliko kruha i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju nadomjestiti poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetke maraka - ističe Marić. Ekonomist Aleksandar Ljuboja kaže da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan. - Plaća i trošak el. energije rastu, i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstraprofita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana - poručio je Ljuboja, piše Glas Srpske. Građani sve češće primjećuju da cijene kruha dosežu 2,50, pa čak i 3 KM, iako je za pojedine vrste na snazi ograničena cijena. Istodobno poskupljuju i drugi pekarski proizvodi, kifle, peciva i pite, što dodatno opterećuje kućne proračune u vrijeme kada su i ostale osnovne životne namirnice već značajno poskupjele. Posebno su pogođeni umirovljenici, koji već godinama upozoravaju da s primanjima ne mogu pratiti konstantan rast cijena. Za njih je poskupljenje kruha, osnovne životne namirnice, još jedan ozbiljan udar. Kažu da svako novo povećanje cijena smanjuje mogućnost da podmire osnovne potrebe.
Pada kupovna moć
Kilogram kruha u veljači 2020. iznosio je prosječno 2,30 KM, dok je u rujnu prošle godine zabilježen rast od 65%. U rujnu prošle godine za kilogram kruha bilo je potrebno izdvojiti 3,80 KM. - Situacija je za mnoge obitelji alarmantna. Plaće ne rastu istom dinamikom kao cijene, što ostavlja građane u sve težoj situaciji, posebno najugroženije kategorije stanovništva - upozoravaju ekonomisti. U trgovinama se često može čuti pitanje: “Kad će prestati poskupljenja?” Mnogi kupci kažu da su primorani mijenjati navike, biraju jeftinije proizvode, smanjuju količine, pa čak i odustaju od nekih životnih zadovoljstava. - Svaki put kada odem u trgovinu, sve se čini da je manje u košarici, a cijena veća. To se, jednostavno, mora riješiti - kaže jedna sugrađanka dok gura kolica kroz redove punih polica. Iako je u BiH tijekom 2025. i početkom 2026. zabilježen blagi rast plaća, realna kupovna moć građana nastavlja padati. Razlog je jasan – inflacija i poskupljenja rastu brže nego primanja. Građani sve češće postavljaju isto pitanje: kako preživjeti mjesec s plaćom koja vrijedi manje nego jučer?