bolest budućnosti

Krize i zbog lajkova: Depresija sve više muči mlade u Mostaru

Krize i zbog lajkova: Depresija sve više muči mlade u Mostaru
17.11.2018.
u 20:00
Pogledaj originalni članak

“Depresija i anksioznost u stalnom su porastu kod mladih u Mostaru, ali takva situacija nije iznenađujuća ako u obzir uzmemo suvremeni ubrzani način života i velik broj obveza mladih koje se često moraju izvršiti u vrlo kratkom razdoblju”, kazala je za Bljesak.info Dijana Ivanišević, doktorica psihologije i certificirana hipnoterapeutkinja.

Doktor psihologije i specijalist traumatske psihologije u mostarskom Domu zdravlja Marko Romić kaže kako društvene mreže u velikoj mjeri utječu na razvoj depresije, koja, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, postaje bolest budućnosti. - Društvene mreže stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti i vrijednosti. Mladi se bez dovoljno samopoštovanja i samopouzdanja ne mogu prilagoditi ovom izazovu jureći za tim blještavilom virtualnog svijeta. Naravno da se brzo potroše i onda zapadaju u različita anksiozna i depresivna stanja - rekao je Romić.

Stručnjaci Instagram platformu, koju koristi više od 800 milijuna ljudi, najčešće povezuju s razvojem niskog samopouzdanja kod mladih i stvaranja loše slike o sebi. Dr. Ivanišević slaže se s tim da društvene mreže doprinose razvoju depresije i dodaje kako “trend uspješnosti” u svim sferama života također doprinosi razvoju depresivnih stanja. Ovaj trend donosi nesklad između želja i mogućnosti mladih, u neskladu su sa samim sobom i to izaziva pojavu nezadovoljstva i napetosti.

Depresivna i anksiozna stanja imaju različite obrasce ponašanja, ali se u mnogočemu dopunjavaju. - Mladi koji imaju simptome anksioznosti ili depresivnosti obično se ne snalaze najbolje u krugu vršnjaka uslijed osjećaja neprihvaćenosti, krivnje i stida zbog problema koji imaju, a česta je i pojava nižih ocjena u školi zbog nedostatka volje, motivacije, energije ili pak niske koncentracije - objašnjava dr. Ivanišević. Roditelji prvi prepoznaju promjenu ponašanja i raspoloženja kod svoje djece, pa su oni i često ti koji se odluče za psihoterapiju.

Doktor Romić smatra kako ljudi više pomoć traže u javnom sektoru jer ljudi koji imaju ove probleme nemaju previše novca kako bi se liječili kod privatnih psihologa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija bi do 2020. godine mogla postati druga na listi vodećih bolesti.

Drugi, pak, podaci govore kako su godinama antidepresivi među traženijim lijekovima u BiH. Koliko se “smirujemo” tabletama, govori i podatak da su građani BiH u 2016. godini kupili više od milijun pakiranja različitih antidepresiva. 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.