U Unsko-sanskoj županiji osnovne škole suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom nastavnog kadra. Na natječaje se u većini slučajeva nitko ne javlja, dok ravnatelji škola na području Velike Kladuše i Bihaća svakodnevno traže rješenja kako učenici ne bi ostajali bez nastave. Iz Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije upozoravaju na ozbiljnost problema, dok resorno ministarstvo poduzima mjere za privlačenje potrebnog kadra.
Deficit prosvjetnih radnika u Unsko-sanskoj županiji prerasta u ozbiljnu krizu koja bi mogla ugroziti kontinuitet osnovnog obrazovanja. U Osnovnoj školi Harmani 2 u Bihaću, koju pohađa više od 800 učenika i koja je jedna od najbrojnijih škola, suočavaju se s manjkom nastavnika. Ističu da raspisivanje natječaja ne jamči da će radna mjesta biti popunjena, piše FTV.
"Nažalost, na evidencijama zavoda za zapošljavanje nemamo dovoljno tog kadra. Iznimka su nastavnici biologije i tehničke kulture, dok nedostaju nastavnici informatike i učitelji, odnosno nastavnici razredne nastave. Kao posebnost bih izdvojila to što smo upravo završili natječajnu proceduru za nastavnika informatike na neodređeno vrijeme, ali nismo imali nijednog kandidata“, kazala je Nermina Delić, ravnateljica Osnovne škole Harmani 2 u Bihaću.
Škole traže sustavna rješenja
Slična je situacija i u Osnovnoj školi „25. novembar“ u Velikoj Kladuši. Nedostatak kadra posebno je izražen u nastavi biologije, kemije, fizike, geografije, informatike i tehničke kulture. U školi naglašavaju da su potrebna trajna i sustavna rješenja, uključujući prilagođavanje postojećih propisa stvarnim potrebama obrazovnog sustava.
Ravnateljica škole Veldina Alibegić upozorava da postoje i visokoobrazovani kadrovi koji bi mogli biti angažirani, ali ih važeći propisi ne prepoznaju kao stručni nastavni kadar.
"Na evidenciji nezaposlenih imamo te kadrove, odnosno osobe prirodoslovno-matematičkih i drugih usmjerenja koje bi mogle biti zaposlene. Međutim, propisi ih tretiraju kao nestručni nastavni kadar, iako je riječ o visokoobrazovanim ljudima koji imaju odgovarajuće znanje“, kazala je Alibegić.
Nedostatak nastavnika prisutan je i u Osnovnoj školi Todorovska Slapnica, na području općine Velika Kladuša. Nedostaju nastavnici glazbene, likovne i tehničke kulture, demokracije i fizike. Kao i u drugim školama, nedostajuće satove pokrivaju nastavnici drugih obrazovnih profila.
Ravnatelj škole Enis Kantarević smatra da je potrebno razmotriti i mogućnost prekvalifikacije postojećeg kadra te proširiti obrazovne programe za buduće nastavnike.
"Nedostaje nam svih kadrova, pa čak i pomoćnog osoblja. Uveo bih sve smjerove na Pedagoški fakultet, a nastavnicima koji su trenutačno na listama tehnološkog viška omogućio prekvalifikaciju“, kazao je Kantarević.
Zukanović: Situacija će biti sve teža
Podaci Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije ukazuju na to da je najizraženiji nedostatak nastavnika fizike, informatike i geografije, uz velike potrebe za nastavnicima matematike, njemačkog jezika, tehničke kulture te pojedinih prirodoslovnih i stručnih predmeta.
Ravnatelj Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije Nedžad Zukanović upozorava da se smanjuje broj prosvjetnih radnika na evidenciji nezaposlenih, zbog čega je sve teže odgovoriti na potrebe škola.
„Nemamo dovoljan broj prosvjetnih radnika, situacija je sve teža i sigurno će biti još teža. Moramo vidjeti s Ministarstvom obrazovanja što učiniti, kako povećati taj broj i kako mladim ljudima dati priliku da se opredijele za ovaj poziv“, kazao je Zukanović.
U Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanske županije svjesni su ozbiljnosti situacije. Kao neke od razloga navode kretanja na tržištu rada, odlazak zaposlenih u mirovinu i mali broj osoba koje završavaju nastavničke fakultete. Ističu da poduzimaju mjere kako bi privukli potreban kadar.
Ministarstvo povećava stipendije
Pomoćnica ministrice obrazovanja za predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje Unsko-sanske županije Azra Šulić najavila je veće stipendije za studente koji upisuju deficitarna nastavna usmjerenja, uz podsjećanje na poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u osnovnom obrazovanju.
„Od ove godine odlučili smo posebno vrednovati deficitarna zanimanja. Izdvojit ću upis na Pedagoški fakultet, gdje će stipendije za studente koji upišu deficitarna zanimanja biti znatno veće. Svjedoci ste da je povećana i osnovica te da su primanja zaposlenih u osnovnom obrazovanju sada znatno veća“, kazala je Šulić.
Osnovno obrazovanje zakonska je obveza, ali i prva stepenica u razvoju svakog društva. Iz škola upozoravaju da bi, ako se problem nedostatka nastavnog kadra ne riješi na vrijeme, učionice mogle ostati bez nastavnika, čime bi budućnost osnovnog obrazovanja bila dovedena u pitanje.