Trenutačna politička kriza, koja uzrok nema samo u nedavnoj presudi Miloradu Dodiku, već njezine korijene treba tražiti duboko unutar iznimno složenih političkih odnosa, nikada riješenih pitanja međunacionalnih odnosa, kroničnog izostanka povjerenja i nepostojanja najmanjeg zajedničkog nazivnika oko dugoročne budućnosti BiH, prijeti dodatno usporiti europski put BiH, a takvo što bi, osim političkog, dovelo i do zastoja u provedbi ekonomskih reformi.
Važni projekti
Posljedično, narušavanje političkoga ozračja vodi smanjenoj sposobnosti prijave na europske projekte, a u nekoj varijanti i mogućim sankcijama. Još su uvijek svježa sjećanja na potez EU-a kao odgovor na ponašanje predstavnika RS-a, kada je 2022. godine privremeno zaustavljena podrška za dva projekta vrijedna 600 milijuna eura. A u srpnju 2023. godine Europska komisija je odobrila četiri projekta za Bosnu i Hercegovinu vrijedna 298 milijuna eura. Svi projekti bili su iz Federacije BiH, a ni jedan iz Republike Srpske.
Naravno, na reakciju RS-a nije trebalo dugo čekati, pa je u konačnici došlo do stanja sveopćih međusobnih blokada u državi, zbog kojih su u najvećoj mjeri ispaštali žitelji, neovisno o tome žive li u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko. Hoće li ovaj put uslijediti i neke dugotrajnije blokade projekata važnih za ekonomski razvoj, ali i potpuni zastoj u smislu usvajanja reformskih zakona nužnih za početak pregovora o punopravnom članstvu, opravdano je pitanje. Jasno je kako proces rekonstrukcije vlasti na razini države, a u kojoj više ne bi bilo SNSD-a, od samog starta prati neizvjesnost, poglavito s obzirom na to da SNSD ima kontrolni paket u državnom Domu naroda, a to bi se dugoročno moglo pokazati problematičnim. Indikativna je i izjava povjerenice za proširenje Europske unije Marte Kos, koja je u intervjuu za N1 Slovenija kazala da Milorad Dodik neće biti sugovornik u razgovorima o rješenjima za Bosnu i Hercegovinu.
Jasno je naglasila da Dodik svojim djelovanjem koči europski put BiH i da zbog toga ne može biti relevantan partner u procesu europskih integracija. U smislu poteza koje trenutačno vodi EU kazala je kako Unija nastoji pronaći način kako Bosnu i Hercegovinu iz trenutačnog stanja prevesti na put prema Bruxellesu, ali da to podrazumijeva ključne reforme i stabilizaciju prilika u zemlji. Naglasila je da čak i u Republici Srpskoj više od 50 posto građana podržava europsku perspektivu BiH unatoč Dodikovoj retorici.
Brojna pitanja
Je li ovo možda najava nekih odlučnijih poteza EU-a, ostaje za vidjeti, no jasno je kako je u trenutačnom ozračju nepovjerenja i potpune polarizacije teško za očekivati da državna vlast u kratkom vremenu donese još dva europska zakona te imenuje glavnog pregovarača, a što je preduvjet za sazivanje prve Međuvladine konferencije, odnosno tehnički početak pregovora s EU-om. Iako se ožujak spominjao kao mjesec u kojem se to trebalo dogoditi, rokovi su probijeni. Može li se ovaj posao odrediti u nekoliko idućih mjeseci kako bismo u ljeto ušli u opuštenijem ozračju, još je uvijek pitanje bez odgovora. A bez odgovora je i pitanje što s Reformskom agendom koja je preduvjet za dobivanje prve tranše novčanih sredstava EU-a u okviru Plana rasta. Doduše, blokada agende uslijedila je u županijama gdje SDA ima vlast te se ne može izravno povezivati s RS-om, međutim, i to pitanje dio je šire slike koju karakteriziraju nestabilnost i izostanak političkog dogovora, a zbog čega će najviše ispaštati žitelji BiH koji su toliko dugo očekivali mogućnost snažnijeg rasta životnog standarda. A toga nema bez europske pomoći.