Nova politička kriza, čije ćemo razmjere tek osjetiti, a koja je posljedica prvostupanjske presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku te za koju brojni analitičari ocjenjuju kako se radi o najozbiljnijem izazovu za stabilnost države, ipak je tek jedna u nizu onih koje već 30 godina, s većim ili manjim posljedicama, onemogućuju Bosni i Hercegovini napraviti ključne iskorake u smislu definiranja zajedničke budućnosti ili barem najmanjeg zajedničkog nazivnika oko kojega bi se okupili predstavnici svih triju naroda.
Različita partnerstva
Međutim, dok se takve krize u pravilu reflektiraju na rad državne vlasti, uz, naravno, nezaobilazne posljedice i na funkcioniranje entiteta, čini se kako politički život u Federaciji BiH na županijskim razinama ide svojim tijekom koji je često takav da, suprotno i određenim politološkim praksama, rezultira koalicijama i partnerstvima ljutih protivnika s viših razina. Specifičnosti političkog, društvenog i svakog drugog života na županijskim razinama, čak i letimičnim pregledom situacije, temeljni su razlog zbog kojega imamo prilično šaroliko stanje u pogledu stranaka koje čine većinu, a u brojnim primjerima pokazuje se kako stranke, unatoč polarizmima na višim razinama, uspijevaju osigurati dovoljnu razinu političke stabilnosti.
Jedan od primjera je Srednjobosanska županija, gdje već dulje vrijeme HDZ BiH i SDA ostvaruju korektnu razinu suradnje, uz poštovanje ustavnih i drugih postulata ove županije, pri čemu je ključna misao vodilja kako se radi o jednoj od kralježnica Federacije BiH, kao i županiji u kojoj se na ilustrativan način testiraju politički odnosi Hrvata i Bošnjaka - nešto poput susjedne Hercegovačko-neretvanske županije. Dokaz kako solidni politički odnosi u pravilu generiraju usmjerenost na gospodarstvo i životni standard je i činjenica da je Srednjobosanska županija među prvima dobila proračun za ovu godinu, a koji, prema tvrdnjama resorne ministrice Mirjane Plavčić, ima značajnu razvojnu komponentnu te koji je u odnosu na nacrt veći za oko 15 milijuna KM.
U susjednoj Hercegovačko-neretvanskoj županiji također imamo netipičnu situaciju u kontekstu političkih i koalicijskih odnosa jer osnovu vlasti čine HDZ, SDP i SDA. No, unatoč tome, Vlada i skupštinska većina pokazuju stabilnost i spremnost za dogovor i provedbu odluka, ali i suočavanje s izazovima. Jedan od najvažnijih upravo je prije nekoliko dana dobio pozitivan epilog te je u nazočnosti predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marije Buhač i ministra financija Adila Šute, ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Adnan Velagić s čelnicima četiriju sindikalnih organizacija zaposlenika u prosvjeti u HNŽ-u potpisao anekse kolektivnih ugovora.
Posljedica je to brojnih aktivnosti koje uključuju i strateški odnos prema razvoju ekonomije, ali i izrazito učinkovite demografske mjere. Prema informacijama Ministarstva financija Zapadnohercegovačke županije, u proračunu za 2025. godinu na stavci naknade obiteljima s troje i više djece planirano je 12,000.000 konvertibilnih maraka te je uvećana i stavka koja se odnosi na rodiljske naknade za nezaposlene rodilje jer od 1. siječnja 2025. godine imaju pravo na mjesečni iznos u visini od 550 KM tijekom prvih 12 mjeseci djetetova života. Prema podacima Ministarstva financija ZHŽ-a, trend rasta broja obitelji s troje i više djece nastavio se i u ovoj godini. Naime, na isplati za siječanj bilo je ukupno 1989 djece, za što je izdvojeno 994.500 KM.
Dogovori
U pojedinim županijama u Federaciji BiH vidimo neke prilično neočekivane partnerske odnose i dogovore u kojima sudjeluje veći broj stranaka, poput Unsko-sanske županije, koja je nakon dugo vremena politički stabilna, a u kojoj su na vlasti SDA, SDP, NiP i POMAK. U nekim primjerima moglo bi se pak konstatirati i kako prostorno manje županije generiraju veći broj političkih aktera u vlasti. Primjer je Bosansko-podrinjska, dok u financijski i gospodarski najmoćnijoj, Sarajevskoj, stranke "trojke" uspijevaju, unatoč političkom djelovanju oporbe, očuvati relativno stabilnu situaciju. A i Tuzlanska županija bi se, nakon kratkotrajne nestabilnosti uslijed preslagivanja vlasti i tzv. vikend-vlade koju je nekoliko dana vodio SDP, trebala vratiti u društvo stabilnijih, a prilikom povratka u vlast SDA ističe kako nastavlja raditi na zacrtanim ciljevima.