''Washington II je moguć. Prošlo je 30 godina od Daytona i ne vidi se izlaz iz ovoga. Ovo što danas imamo jednostavno ne funkcionira'', rekao je Kramarić gosujući na RTV-u Herceg-Bosne u emisiji Kompas, dodajući da rješenja ipak moraju ponuditi domaće političke elite, dok bi ih međunarodna zajednica trebala podržati.
Govoreći o nedavnom sastanku ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Davida Lammya s predstavnicima oporbe iz Republike Srpske i stranaka ''Trojke'', Kramarić je kazao kako stranci ne bi smjeli kreirati vlast u BiH. ''To je kao da se radi račun bez krčmara, iako cijenim britansku političku tradiciju'', rekao je.
Ocijenio je kako se u entitetu RS ne vidi stvarna razlika između oporbe i vlasti. ''To je drugo pakovanje, a proizvod je isti. U regiji su izgubljene razlike između lijevog i desnog, između pozicije i opozicije'', kazao je. Upitan može li BiH izdržati teret separatizma i unitarizma, Kramarić je rekao da se te krajnosti međusobno hrane.
''Ne želimo ponavljati povijest s 90-ih godina'', upozorio je. Istaknuo je kako istinsko građansko društvo ne znači jednostavno pravilo ''jedan čovjek - jedan glas'', već priznanje i poštivanje različitosti. Govoreći o pozivima iz Mostara za federalističkim pristupom naspram krajnosti, kazao je kako je hendikep što Hrvati nemaju svoj entitet.
''Svi političari – bošnjački, hrvatski i srpski – moraju se suočiti s realnošću i tražiti model koji će izbjeći sve 'izme'. BiH mora biti i hrvatska i srpska i bošnjačka zemlja'', poručio je.
Na pitanje o novim porukama iz američke administracije, posebice o priznavanju konstitutivnosti triju naroda, kazao je kako su te poruke pozitivne, ali da treba biti oprezan. ''Trumpova administracija zna promijeniti stav u jednom danu. Prioriteti su im trenutačno negdje drugdje'', rekao je.
Oštro je osudio retoriku koja se povremeno može čuti iz političkog Sarajeva, u kojoj se Hrvate pokušava omalovažiti. ''To su izjave koje su nedopustive čak i u ratu. U građanskoj državi svi su jednaki pred zakonom. To je govor mržnje koji mora biti sankcioniran'', istaknuo je.
Prisjetio se i vremena kada je bio politički angažiran u Hrvatskoj, navodeći primjer razgovora s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom o sastanku s Antom Jelavićem. ''Račan je rekao 'ništa', i tada su prioriteti bili pogrešni. Smatram da nije bilo osjećaja prema Hrvatima u BiH'', zaključio je.
Kramarić je i autor knjige ''I poslije Tita - Tito: Historija. Sjećanje. Trauma.'', u kojoj se bavi analizom političke ostavštine i kontinuiteta sustava. ''Naša tragedija je to što imamo više kontinuiteta nego diskontinuiteta'', ocijenio je.