Povijesni rez u EP-u

Kraj popustljivosti: Europa se napokon budi i kreće u masovno vraćanje ilegalnih migranata!

Foto: ROBERTO BRANCOLINI/IPA/PIXSELL
Kraj popustljivosti: Europa se napokon budi i kreće u masovno vraćanje ilegalnih migranata!
17.06.2026.
u 16:51
Prema tom zakonodavstvu, odluka o povratku koju nadležna nacionalna tijela izdaju državljaninu zemlje izvan EU-a s nezakonitim boravkom u državi članici, dolazit će s obvezom napuštanja te EU države članice odmah ili u određenom roku
Pogledaj originalni članak

Eurozastupnici su u srijedu prihvatili izmjene EU politike o vraćanju državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Europskoj uniji a koje predviđaju mogućnost pritvaranja radi sprječavanja bijega, premještaj na teritorij izvan EU-a i stroža pravila za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik

Nova pravila nastoje pojednostavniti i ubrzati postupke, uz potpuno poštovanje temeljnih prava i međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement) i zabranu kolektivnog protjerivanja, istovremeno sprječavajući zlouporabe i neovlaštena kretanja unutar EU-a. Neformalni dogovor postignut 1. lipnja s Vijećem odobren je na plenarnoj sjednici s 418 glasova za, 218 protiv i 30 suzdržanih, objavio je Europski parlament u srijedu.

Prema tom zakonodavstvu, odluka o povratku koju nadležna nacionalna tijela izdaju državljaninu zemlje izvan EU-a s nezakonitim boravkom u državi članici, dolazit će s obvezom napuštanja te EU države članice odmah ili u određenom roku.

Državljani zemalja izvan EU-a na koje se odnosi odluka o povratku morat će surađivati s nadležnim tijelima. Radi pripreme njihova povratka, a na temelju pojedinačne procjene, mogu biti pritvoreni ako, primjerice, ne surađuju, ako postoji rizik od bijega ili ako predstavljaju sigurnosni rizik. Odluku o pritvaranju morat će dati upravno ili pravosudno tijelo, a moći će trajati do 24 mjeseca. Produljenje do ukupno šest mjeseci bit će moguće ako se okolnosti promijene, pojave nove informacije ili se poboljša suradnja s trećom zemljom.

Ako se državljanin treće zemlje preseli u drugu državu članicu EU-a, može se primijeniti novo razdoblje pritvaranja. Države članice također će moći zahtijevati redovito javljanje ili nametnuti obvezu boravka na određenom mjestu. Također se mogu odrediti alternative pritvaranju, poput financijskog jamstva ili elektroničkog praćenja.

Nacionalna tijela mogu provoditi posebne istražne radnje radi pripreme ili osiguranja učinkovitog povratka. To može uključivati pretrage državljana trećih zemalja, stambenih objekata ili drugih relevantnih prostorija, uz sudsko ili administrativno odobrenje, kao i pretragu i privremeno oduzimanje osobnih stvari i elektroničkih uređaja.

Sporazum sa zemljama izvan EU-a o prihvatu povratnika

Migrante s odlukom o povratku, osim maloljetnika bez pratnje, bit će moguće premjestiti u „centre za povratak” (return hubs) na teritoriju zemlje koja pristane na njihov prihvat, a na temelju sporazuma koji sklopi država članica EU-a. Takvi se sporazumi mogu sklopiti samo s trećim zemljama koje poštuju ljudska prava, međunarodno pravo i načelo zabrane prisilnog vraćanja (non-refoulement).

Izvjestitelj Malik Azmani (Renew, Nizozemska) je rekao da "da građani s pravom očekuju da se oni koji nemaju pravo na boravak vrate u svoje zemlje podrijetla".

"Zato je moj prioritet jasan: osigurati učinkovite, realne mjere povratka. I nakon gotovo dvadeset godina zastoja, Europa ih napokon ima. Uredba o vraćanju posljednji je dio slagalice europskog migracijskog sustava i iznimno sam ponosan što je sada završen", rekao je Azmani povodom usvajanja novih mjera, naveo je Europski parlament u objavi.

Voditelj hrvatske HDZ/EPP delegacije Karlo Ressler pozdravio je izglasavanje Uredbe o povratcima istaknuvši kako se njegova skupina zalagala za nova pravila.

"Ono što smo kao hrvatska delegacija europskih pučana zagovarali u Europskom parlamentu godinama, i kada je to bilo nepopularno, sada postaje nova europska politika migracija. Europa zatvara jednu od najvećih rupa u migracijskom sustavu: tko nema pravo ostati, morat će napustiti europski teritorij. Godinama su se odluke o povratku prečesto pretvarale u mrtvo slovo na papiru, dok je četiri od pet osoba kojima je naložen odlazak ostajalo na europskom teritoriju", rekao je Ressler za Hinu.

"Nova pravila daju mogućnost državama članicama da se odluke o povratku provode brzo i učinkovito, uz stroži režim prema osobama koje predstavljaju sigurnosni rizik, shvaćajući ozbiljno sigurnost i migracijske pritiske. Zato je teško razumjeti protivljenje najvećeg dijela ljevice. Bez sigurnih granica i učinkovitih povrataka nema ozbiljne i održive migracijske politike. Inzistirat ćemo stoga i dalje da se do kraja napuste promašeni pristupi u europskoj migracijskoj politici i uvede više reda", najavio je HDZ-ov eurozastupnik.

Nova pravila potaknula su napetosti među zastupnicima, pa je desni dio dvorane na izglasavanje reagirao skandiranjem "pošaljite ih kući" ("Send them home"), a lijevi dio odgovorio sa "sram vas bilo" ("Shame on you"). 

Nakon odobrenja Parlamenta, Vijeće mora formalno usvojiti tekst te se on mora objaviti u Službenom listu prije nego što stupi na snagu. Neke odredbe, uključujući one o “centrima vraćanja”, procjeni dobi maloljetnika i vanjskoj dimenziji povratka, primjenjivat će se odmah. Ostale odredbe koje zahtijevaju pripremne korake počet će se primjenjivati 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.