Zimski morski led na Arktiku dosegnuo je rekordno nisku razinu, upozorava novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Southamptonu. Najnovija satelitska promatranja pokazuju da je završilo gotovo dvadesetogodišnje razdoblje usporenijeg smanjivanja ledenog pokrivača te da se trend njegova ubrzanog nestajanja ponovno nastavio, piše Daily Mail.
Prema rezultatima istraživanja, tijekom zime 2025. i 2026. godine površina arktičkog morskog leda naglo se smanjila. Između 2024. i 2025. zabilježen je pad od čak 5,8 posto u razdoblju najveće zimske zaleđenosti, od veljače do ožujka. Riječ je o najvećem godišnjem zimskom padu otkad se satelitska mjerenja provode, odnosno od 1978. godine. Iako je 2026. zabilježen blag oporavak, razina leda i dalje je druga najniža u povijesti mjerenja.
Voditelj istraživanja dr. Duo Chan ističe kako se ono što se početkom ovog desetljeća činilo kao zaustavljanje topljenja sada pokazuje tek privremenim usporavanjem dugoročnog procesa uzrokovanog globalnim zatopljenjem. Dodaje da kratkotrajni oporavci mogu prikriti stvarni smjer promjena, ali ne mijenjaju činjenicu da se Arktik nastavlja zagrijavati.
Znanstvenici upozoravaju da bi posljedice mogle biti dalekosežne. Nestanak arktičkog leda smanjuje sposobnost Zemlje da odbija Sunčevu toplinu natrag u svemir, što može dodatno pojačati toplinske valove, ali i poremetiti zračne struje te pridonijeti ekstremnijim zimama u pojedinim dijelovima svijeta. Gubitak leda također povećava rizik od rasta razine mora, narušava morske ekosustave i otežava opstanak brojnih arktičkih životinja, među kojima su polarni medvjedi, morževi, arktičke lisice, sobovi i snježne sove. Stručnjaci upozoravaju da će se posljedice tih promjena, izravno ili neizravno, odraziti na gotovo sve stanovnike planeta.