Kompletnom rašomonu svjedočili smo jučer kada je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio prijedlog Zakona o VSTV-u za koji se tvrdi kako ga je izradila srpska oporba. Drugi zakon, o Sudu BiH, oboren je na Ustavnopravnom povjerenstvu, dok istodobno o dvama zakonima o istim pitanjima, pristiglim iz Vijeća ministara, tek danas raspravlja Dom naroda. Dakle, formalno-pravno riječ je o četirima zakonima kojima se navodno sustiže europska perspektiva.
No, suštinski se nastavlja udaljavati od toga cilja krajnje lakrdijaškim pristupom i natjecanjem o temama o kojima pojedini autori nemaju pojma. Ponajprije zato što su te prijedloge srpske oporbe kritizirali pravni autoriteti okupljeni u Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. No, svejedno, politički “znalci” u jednome domu Parlamenta su ih ignorirali. Valja podsjetiti kako su upravo VSTV i Sud BiH, kao najvažnije pravosudne institucije u zemlji, stali uz prijedloge Vijeća ministara BiH, odnosno ministra pravosuđa BiH Davora Bunoze.
Ignorirali VSTV
Predlagači zakona koji dolaze iz oporbenih stranaka iz Republike Srpske jučer su ustvrdili da su ovi prijedlozi utemeljeni na preporukama Venecijanske komisije, kao i na izvješćima Europske komisije te da bi njihovo usvajanje predstavljalo nužnu reformu pravosudnog sustava Bosne i Hercegovine. VSTV je, naime, dostavio negativna mišljenja na oba zakona, upozoravajući da predloženi tekstovi sadrže ozbiljne sustavne i normativne manjkavosti. Osim toga, VSTV je naglasio da se o prijedlozima nije konzultiralo s pravosudnim tijelima, čime je povrijeđena zakonom propisana nadležnost ovog vijeća. Prema njihovim riječima, takav pristup podriva institucionalnu ulogu VSTV-a u osiguravanju neovisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa, što je ključni temelj za održavanje pravne sigurnosti u zemlji. Zakonodavne promjene, smatraju oni, nisu u skladu s preporukama Europske komisije i Venecijanske komisije, a predloženi sustav imenovanja sudaca i tužitelja ne osigurava funkcionalan karijerni sustav, čime se otežava usklađivanje pravosudnog sustava s europskim standardima.
U svom mišljenju VSTV se također osvrnuo na odredbe koje se odnose na nacionalnu i spolnu zastupljenost u sastavu Vijeća, ističući da su neka pravila nedorečena i kontradiktorna, što bi moglo dovesti do ozbiljnih problema u njihovoj primjeni. Osim toga, zatraženo je da se ponovno razmotri odredba koja se odnosi na prijavu imovine i interesa sudaca i tužitelja jer bi proširenje kruga osoba obuhvaćenih ovom obvezom moglo narušiti pravo na privatnost i smanjiti učinkovitost provjere. S obzirom na to da su primjedbe VSTV-a ostale ignorirane, politički aspekt ovog zakonskog prijedloga postaje jasno vidljiv. Dok jedni tvrde da se radi o nužnoj reformi koja bi Bosnu i Hercegovinu približila europskim standardima, drugi, poput VSTV-a, upozoravaju na opasnost od političke instrumentalizacije pravosudnog sustava. Štoviše, smanjenje učinkovitosti Suda BiH i nesigurnost u vezi s prijedlogom o sjedištu Prizivnog odjela upućuju na ozbiljan problem koji bi mogao imati dugoročne negativne posljedice na pravosudni sustav.
Predizborna kampanja
Iako je usvojeni prijedlog Zakona o VSTV-u dobio podršku, zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH nije prošao. Na sjednici je, među ostalim, iznesena i kritika prema prijedlozima oporbe iz Republike Srpske, a zastupnici, kao što je Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, osporili su njihove pravosudne reforme, ističući da pet zastupnika koji nisu stručni ne mogu provoditi reformu pravosuđa. Ipak, prema obrazloženju predlagača, ovdje se radi o političkoj inicijativi koja bi trebala dokazati volju BiH za napredovanjem prema Europskoj uniji, dok su zastupnici iz vlasti, poput Sanje Vulić iz SNSD-a, jasno stavili do znanja da neće podržati prijedloge oporbe. Danas su pak na dnevnome redu zakoni iz Vijeća ministara. Teoretski je moguće da budu prihvaćeni, što bi onda stvari maksimalno zakompliciralo. Ovaj proces pokazuje da BiH nije u utrci za europskim vrijednostima, već se sve ponovno svodi na jeftino politikantstvo koje koristi pravosudnu reformu kao oruđe u političkoj borbi. Također, riječ je o pokušaju nekog dodvoravanja međunarodnim predstavnicima, ali, prije svega, riječ je o političkom pozicioniranju ususret izborima 2026. i vjeri da će stranci EU - SAD nakon toga ponovno presuditi tko će se naći u vlasti.