Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su pojasnili su koliko je osoba ove godine steklo pravo na bh. državljanstvo.
"Državljanstvo BiH po porijeklu u ovoj godini su stekla sva djeca čija su oba roditelja u trenutku rođenja imala državljanstvo BiH, bez obzira na to jesu li rođeni u Bosni i Hercegovini ili inozemstvu. Oni koji su rođeni u Bosni i Hercegovini su evidentirani u odgovarajuće matične knjige, a za one koji su rođeni u inozemstvu podnose se zahtjevi za naknadni upis nadležnim matičnim uredima u Bosni i Hercegovini. Ako su rođeni poslije 01.01.1998. godine upis se vrši automatski, a ukoliko su rođeni prije stupanja na snagu zakona o državljanstvu BiH donosi se rješenje o naknadnom upisu.
Ukoliko je dijete rođeno u inozemstvu, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj mu je stranac može se do navršene 23 godine prijaviti nadležnom organu radi evidentiranja državljanstva po porijeklu u matične knjige", navode iz MCP BiH.
"Ukoliko je dijete rođeno u inozemstvu prije 01.01.1998. godine, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj državljanin neke od republika bivše SFRJ smatra se državljaninom BiH. (nema ograničenja za evidentiranje do navršene 23 godine). Ovo je regulirano članom 4. stav 1. točka 4. Zakona o državljanstvu BiH – Prečišćeni tekst ''Službeni list Republike BiH'' br.30/96). Sve ove osobe su preuzete u državljanstvo BiH Zakonom o državljanstvu BiH koji je stupio na snagu 01.01.1998. godine.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nema podatke o broju osoba koja su stekla državljanstvo BiH porijeklom, koji su rođeni u Bosni i Hercegovini. Nemamo podatke ni o broju osoba koja su stekla državljanstvo BiH po porijeklu, a koja su rođena u inozemstvu poslije 01.01.1998. godine jer se upis vrši automatski. Sigurno da je veliki broj osoba koje su rođenjem u inozemstvu stekle državljanstvo BiH, ali to nije prijavljeno nadležnim organima BiH, jer ispunjavaju uvjete za neko drugo državljanstvo i upitno je hoće li bilo kad pokrenuti postupak za evidentiranje svog državljanstva BiH u matične knjige.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine posjeduje samo podatke za osobe koje su državljanstvo BiH stekla po propisima Republike Bosne i Hercegovine, jer se obvezno donosi rješenje koje se uz kopiju spisa u roku od tri dana po donošenju dostavlja Ministartsvu civilnih poslova BiH. Ukoliko Ministarstvo civilnih poslova BiH smatra da nisu ispunjeni uvjeti za naknadni upis o tome u pisanoj formi obavještava nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Obavještenje sadrži mišljenje o načinu primjene uputsa u konkretnom slučaju. Međutim ne evidentira se posebno pravni osnov za naknadni upis, a može biti: porijeklo, rođenje na teritoriji BiH, naturalizacija, boravak/prebivalište državljana SFRJ na teritoriji BiH na dan 06. travnja 1992. godine.
U 2020. godini je izvršen naknadni upis činjenice državljanstva BiH za 1.112 osoba", dodaju u odgovoru.
- Iz koje države je najviše onih koji su tražili državljanstvo na osnovu porijekla?
Kada je u pitanju naknadni upis činjenice državljanstva irelevantno je ima li i u kojoj državi podnositelj zahjteva boravak/prebivalište. Taj podatak se ne evidentira. Evidentira se podatak o državi rođenja.
U ovoj 2020. godini do sada je evidnetirano 1.112 rješenja o naknadnom upisu. Od ovog broja 429 lica je rođeno u Srbiji, 289 u Hrvatskoj, 236 u Bosni i Hercegovini, 58 u Sloveniji, 32 u SR Njemačkoj, 17 Austrija, po 6 SAD, Crna Gora i Makedonija itd.
Ističemo da veći broj osoba koje stiču državljanstvo SR Njemačke ili Austrije moraju podnijeti zahtjev za naknadni upis, a zatim se odreći državljanstva BiH, jer im to traže nadležni organi ovih država.