Pred početak nove sezone grijanja mnogi građani u Bosni i Hercegovini računaju troškove i važu opcije.
Pelet je ove sezone dostigao cijenu i do 900 KM po toni, cijene struje otežano se uspoređuju zbog različitih sustava i blok-tarifa diljem zemlje, dok toplotne pumpe nude visoku energetsku efikasnost, ali uz znatno veća početna ulaganja, pišu Nezavisne.com.
Šta se zapravo najviše isplati za kuću površine 100 kvadrata? Jedinstvenog i univerzalnog odgovora nema jer dvije kuće identične kvadrature mogu imati drastično različite račune.
Na konačnu potrošnju utječu izolacija, stolarija, klimatski uvjeti, željena temperatura, efikasnost kotla te navike ukućana.
Radi lakšeg i objektivnijeg uspoređivanja sustava pod istim uvjetima, stručnjaci kao model uzimaju kuću kojoj je tijekom sezone potrebno 12.000 kWh korisne toplotne energije, pri čemu dobro izolirana kuća može trošiti znatno manje, a stara i neizolirana znatno više.
Koliko ove zime košta grijanje na pelet?
Iako je pelet godinama slovio za idealan kompromis između komfora i cijene, ovogodišnje cijene ozbiljno mijenjaju računicu. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene kod proizvođača kreću se od oko 585 KM do 880 KM po toni, dok se kod maloprodajnih trgovaca penju na 733, 793, 830, 850 pa sve do 900 KM.
Za kuću iz modela koja potroši tri tone peleta, samo trošak nabave energenta iznosi:
- Po cijeni od 600 KM po toni – 1.800 KM
- Po cijeni od 750 KM po toni – 2.250 KM
- Po cijeni od 850 KM po toni – 2.550 KM
Ako su potrebne četiri tone, trošak raste na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Uz samu cijenu peleta, u kalkulaciju valja uračunati servisiranje kotla, čišćenje, manju potrošnju struje za rad sustava te osiguranje prostora za skladištenje.
Jesu li drva i dalje najjeftinija opcija?
Drva ostaju duboko ukorijenjena jer veliki broj domaćinstava već posjeduje peći, kotlove i dimnjake. Ipak, univerzalnu računicu je teško izvesti.
Nije svejedno kupuje li se bukva ili hrast, prodaje li se ogrjev u prostornim ili punim kubnim metrima, je li iscjepan, dovezen i, što je najvažnije, kolika mu je vlažnost.
Suho drvo ima daleko veću energetsku vrijednost od vlažnog, a savremeni kotlovi iz iste količine izvlače znatno više topline nego stara ložišta.
Za domaćinstva koja već imaju riješenu infrastrukturu i povoljno dolaze do suhog drva, ova opcija ostaje cjenovno vrlo konkurentna, unatoč obvezi fizičkog rada oko unošenja, loženja i čišćenja pepela.
Kakva je situacija s električnom energijom i blok-tarifama?
Kod korištenja električnog kotla fizika je jasna, sav potrošeni kilovat-sat pretvara se u toplinu, pa bi modelskih 12.000 kWh topline zahtijevalo otprilike 12.000 kWh električne energije.
No, cijena struje u BiH nije jedinstvena:
- Republika Srpska: primjenjuju se blok-tarife (bijeli blok do 500 kWh, plavi od 501 do 1.500 kWh i crveni iznad 1.500 kWh), pri čemu se obračun vrši progresivno kroz razrede, a ne paušalno po najvišoj cijeni.
- Federacija BiH (Elektroprivreda BiH): blok-tarife za obračunski period od 30 dana dijele se na zeleni (do 350 kWh), plavi (351–1.000 kWh) i crveni blok (iznad 1.000 kWh).
Veliku ulogu igra i dvotarifno brojilo, gdje niža tarifa važi noću, radnim danima i subotom od 13 do 16 te od 22 do 7 sati, dok nedjeljom vrijedi cijeli dan.
- Elektroprivreda HZ HB: ovdje se ne primjenjuje isti sustav blokova, već se razlikuju tarifne grupe, viša i niža sezona te veće i manje dnevne tarife, uz cijene koje uključuju mrežarinu i snabdijevanje, ali ne i PDV te naknadu za obnovljive izvore.
- Brčko distrikt: prosječna cijena električne energije u univerzalnoj usluzi iznosi 23,07 feninga po kWh.
Prednosti toplinskih pumpi i inverter klima
Toplinska pumpa koristi električnu energiju primarno za premještanje topline iz okoline u objekt, pa iz jednog kWh struje može isporučiti nekoliko kWh toplinske energije.
Uz sezonski koeficijent učinka (SCOP), računica pokazuje da bi za istu količinu topline (12.000 kWh) potrošila znatno manje struje nego klasični električni kotao:
- Uz SCOP 3: oko 4.000 kWh struje
- Uz SCOP 3,5: oko 3.429 kWh struje
- Uz SCOP 4: oko 3.000 kWh struje
Ipak, toplinska pumpa nije uvijek najjeftinije rješenje bez obzira na uvjete. Njezina efikasnost ovisi o vanjskoj temperaturi, kvaliteti ugradnje i izolaciji objekta.
Najbolje rezultate daje u dobro izoliranim kućama s podnim grijanjem, dok u starim objektima s visokotemperaturnim radijatorima može trošiti znatno više. Uz to, početna investicija je znatno viša.
Kao cjenovno pristupačnija alternativa ističe se i inverter klima (koja funkcionira kao toplotna pumpa zrak-zrak). Ona može višestruko smanjiti potrošnju struje i ima manju početnu cijenu, no teže ravnomjerno zagrijava veće kuće s više odvojenih prostorija, pa je idealnija za manje objekte otvorenijeg tlocrta ili kao dopunski sustav.
Šta se na kraju više isplati?
Univerzalnog pobjednika nema. Domaćinstva koja već imaju kvalitetan kotao i povoljan ogrjev teško će opravdati brzi povrat investicije u novi skupi sustav.
S druge strane, gradnja ili obnova sustava u dobro izoliranoj kući daje odličnu polaznu točku za toplinsku pumpu.
Stručnjaci naglašavaju da prije svake velike investicije u novi uređaj valja razmisliti o ulaganju u termoizolaciju i stolariju. Smanjenjem toplinskih gubitaka objekta automatski se smanjuje potreba za energijom, neovisno o tome grijete li se na drva, pelet ili struju.