Europa sve snažnije osjeća posljedice blokade Hormuškog tjesnaca, a razlike među državama postaju sve izraženije. Dok svijet čeka novu rundu pregovora između Washingtona i Teherana, koja se zasad ne očekuje uskoro, cijene nafte ponovno su porasle i kreću se iznad 100 dolara po barelu.
Europa sve snažnije osjeća posljedice blokade Hormuškog tjesnaca, a razlike među državama postaju sve izraženije. Dok svijet čeka novu rundu pregovora između Washingtona i Teherana, koja se zasad ne očekuje uskoro, cijene nafte ponovno su porasle i kreću se iznad 100 dolara po barelu.
Zastoj u tom području gotovo je u potpunosti zaustavio izvoz kroz ključni Hormuški tjesnac, kojim u mirnodopskim uvjetima prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom.
U godini prije američko-izraelskog napada na Iran cijene goriva na benzinskim postajama u većini EU-a postupno su padale, no šok izazvan blokadom doveo je do naglog rasta, piše Euronews.
Koliko su porasle cijene goriva u Europi?
Odgovor donosi Eurostat, koji je objavio podatke o razlikama u cijenama između veljače i ožujka 2026.
Nakon početka vojne operacije 28. veljače, cijene goriva u EU-u porasle su u prosjeku za oko 13,5 posto.
Najveći rast zabilježen je u Latviji i Švedskoj, gdje su cijene goriva porasle za više od 20 posto u samo mjesec dana.
Vozači dizelskih vozila najteže su pogođeni – za gorivo sada plaćaju oko 19,1 posto više, dok su cijene benzina porasle za oko 10,6 posto.
Benzin i dizel: Gdje je najskuplje, a gdje najpovoljnije?
Najveći udar osjetili su vozači dizela u Češkoj i Švedskoj, gdje su cijene porasle za oko 27,6 posto. Slijede Estonija (+26,8%), Latvija (+25,4%), Belgija (+25,2%) i Nizozemska (+25,1%).
U svim ostalim državama EU-a cijene dizela porasle su za više od 10 posto, osim u Sloveniji (+2,9%), Slovačkoj i Mađarskoj (po +7%), koje su bile manje pogođene.
Kod benzina, vozači u Belgiji, Švedskoj, Austriji i Češkoj plaćaju oko 15 posto više, dok su Slovenija, Slovačka i Mađarska ostale ispod rasta od 5 posto, uz Italiju koja se također našla u toj skupini.
Usporedba s Velikom Britanijom
Općenito, situacija je još teža u Ujedinjenom Kraljevstvu. U odnosu na ožujak 2025., cijene dizela porasle su za 26 posto, a benzina za oko 11 posto, što ukupno znači rast od gotovo 19 posto, prema podacima britanskog Ministarstva energetike i organizacije RAC.
Na godišnjoj razini, najteže pogođena država u EU bila je Njemačka, gdje su cijene porasle za 19,8 posto, dok je Rumunjska zabilježila sličan rast od 19,6 posto.
Izdvajaju se samo dvije države s padom cijena – Mađarska (-2,7%) i Slovenija (-5,9%). Slovenija, naime, ograničava cijene goriva izvan autocesta, objasnio je Jože Damijan, profesor međunarodne ekonomije sa Sveučilišta u Ljubljani.
Koliko dugo države mogu držati cijene pod kontrolom?
Hoće li Slovenija moći nastaviti s ograničavanjem cijena, ovisi o kretanju cijena nafte na mediteranskom tržištu (Platts), koje se koriste u modelu određivanja cijene dizela. Taj se model ažurira jednom tjedno.
U slučaju dugotrajne blokade Hormuškog tjesnaca, rast cijena sirove nafte Brent dodatno bi pogurao cijene, što bi otežalo održavanje nižih cijena goriva.
Sljedećeg tjedna očekuje se da će EU predstaviti nova pravila koja bi državama članicama omogućila fleksibilnije korištenje državnih potpora kako bi ublažile pritisak na potrošače dok kriza traje.