Trgovci, krojači, vozači, konobari, tesari, zidari, stolari i pekari samo su neka od zanimanja koja će biti među najtraženijima u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje. Međutim, prema riječima naših sugovornika, takvih je radnika sve manje.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kada je riječ o planiranom zapošljavanju novih radnika u 2026. godini, dominirat će uslužni sektor.
"Trgovina i ugostiteljstvo prednjače, pri čemu su prodavači i konobari dva najzastupljenija zanimanja. Postoji velika koncentracija obrtničkih zanimanja vezanih uz građevinarstvo – zidari, tesari, stolari – što ukazuje na snažnu aktivnost u tom sektoru. Vozači teških teretnih vozila također se visoko kotiraju. Veliki broj radnika za jednostavne poslove sugerira potrebu za manualnom radnom snagom koja ne zahtijeva visoku specijalizaciju“, navodi se u Istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj.
Tako će među najtraženijim zanimanjima, uz ranije spomenuta, biti i kuhari, građevinski stolari, skladišni službenici, ali i radnici za jednostavne poslove u proizvodnji.
Slični trendovi i u Federaciji BiH
I u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme bit će najtraženija u ovoj godini. Na tom se popisu nalaze i operateri u pozivnim centrima, bravari, krojači, skladištari, kuhari, zavarivači, strojarski tehničari, CNC operateri, armirači i drugi.
„Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji“, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Da je obrtnika malo na tržištu rada, ali i da se učenici teško odlučuju za upis u obrtnička zanimanja unatoč velikoj potražnji, potvrdio je u razgovoru za Nezavisne novine Lazo Šešić, predsjednik Skupštine Komore samostalnih poduzetnika RS. Kako ističe, za to nisu kriva samo djeca, već i roditelji.
„U Komori smo predlagali da se djeca već od šestog razreda opredjeljuju jer svaki obrtnik lijepo zarađuje. Svi žele da im djeca budu menadžeri, a nama treba radna snaga. To je srednji stalež koji stvara novu vrijednost, koji radi i proizvodi. Školujemo kadar koji nam uopće ne treba. Moramo tu djecu privući, a to je najviše stvar dogovora s roditeljima. Ta djeca više nisu fizički radnici; oni danas jako dobro zarađuju“, kaže Šešić.
Dodaje kako svi obrtnici koji žele raditi mogu pristojno živjeti: „Jedan frizer, konobar, limar ili zidar zaradi više od liječnika. Istina je da on radi, ali i zaradi.“ Ipak, napominje kako većina onih koji završe zanat odlazi u inozemstvo jer su tamo traženiji i bolje plaćeni.
Sezonski odlazak radnika u Hrvatsku i Crnu Goru
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma „Horeca“, ističe kako je nedostatak školovanog kadra u ugostiteljstvu doveo do pada kvalitete usluge.
„Već u travnju i svibnju veliki dio radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, Crnu Goru te djelomično u Sloveniju. To je konstanta. Problemi su sve veći, usluga slabi zbog manjka stručnog kadra, a mi se na to pokušavamo priviknuti“, kaže Kurtinović, dodajući kako mnogi vlasnici privremeno zatvaraju objekte jer ne mogu pronaći radnike.
Nihad Imširović, predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH, naglasio je kako se već dugo ukazuje na neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta.
„Nažalost, posljednjih se godina najveći deficit pojavljuje u zanimanjima poput mesara, trgovca, tokara i bravara. Svi obrtnički poslovi su manje-više deficitarni, a s druge strane imamo paradoks da su na Zavodu za zapošljavanje evidentirane osobe s tim kvalifikacijama, ali se ili ne odazivaju na natječaje ili su pasivni tražitelji posla“, zaključuje Imširović