Ako bismo usporedili nazive mjeseci u različitim kalendarima širom svijeta, vrlo brzo bismo primijetili kako su ti nazivi u većini suvremenih jezika zapanjujuće slični — barem na prvi pogled. U velikom dijelu Europe, kao i u zemljama koje su povijesno bile pod snažnim utjecajem Rimskog Carstva, nazivi mjeseci kao što su siječanj/januar, veljača/februar i ostali sve do prosinca/decembra, preuzeti su iz latinskog jezika te su dio julijanskog, odnosno gregorijanskog kalendara. Ovi nazivi najčešće imaju veze s rimskim bogovima, carevima ili redoslijedom mjeseci u tadašnjoj godini.
O ovoj je temi nedavno vođena rasprava i na Redditu, gdje je objavljena karta svijeta koja prikazuje kako se u pojedinim zemljama nazivaju mjeseci prema gregorijanskom kalendaru. Zemlje su obojane različitim bojama ovisno o porijeklu tih naziva. Korisnici iz Europe podijelili su svoja iskustva i objašnjenja, a prema toj karti, Hrvatska je prikazana svijetloplavom bojom, što znači da koristi mjesecne nazive domaćeg, narodnog podrijetla. U istoj kategoriji nalaze se i Poljska, Ukrajina, Češka, Litva te Finska.
Veći dio Europe, a među njima i Bosna i Hercegovina, zajedno s dijelovima sjeverne Afrike i Rusije, označen je tamnoružičastom bojom, što upućuje na to da te zemlje koriste nazive koji su različite verzije izvornih latinskih izraza. Albanija je prikazana tamnocrveno, što znači da kombinira latinske i lokalne nazive mjeseci. Tu su još i druge boje na karti, poput tamnoplave koja označava zemlje koje koriste sirijske nazive, te sive koja prikazuje one koje ne koriste gregorijanski kalendar.
Unatoč tome što su korijeni većine današnjih kalendara zajednički i rimskog su porijekla, postoje i značajne jezične razlike koje nisu isključivo površinske. Primjerice, Mađarska, Litva, Finska i Hrvatska sačuvale su nazive mjeseci koji potječu iz lokalne tradicije i često su povezani s prirodnim ciklusima, seoskim radovima ili narodnim običajima. U hrvatskom jeziku, primjerice, mjeseci imaju sasvim drugačije nazive od latinskih — siječanj dolazi od glagola "sjeći", što se odnosi na sječu drva u zimskom razdoblju. Slično tome, ožujak, srpanj i kolovoz također nose imena koja su duboko ukorijenjena u tradiciji i prirodnim zbivanjima, što ih čini jedinstvenima među europskim jezicima.