Odluka Skupštine Grada Zagreba kojom su preimenovane neke od ulica u glavnom gradu podignula je medijsku prašinu u društvu, ali i izazvala niz komentara i zamjerki, među kojima dominiraju oni koji upućuju na upitnost kriterija kojima se gradska vlast vodila. Jedan od onih koji su reagirali je i donedavni prvi čovjek Crkve u Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Tko je Ivan Evanđelist Šarić
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski u miru, uputio je priopćenje za javnost u kojemu upućuje na nedopustivost zatiranja dijela hrvatske povijesti, a u kontekstu vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića, koji je također do prije nekoliko dana imao svoju ulicu u Zagrebu. U priopćenju je, uz ostalo, utvrdio kako je odluka vođena ideološkim motivima, a ne onim povijesnim te kako za nadbiskupa Šarić jednostavno nema valjanih razloga za micanje iz naziva jedne od ulica glavnog grada Republike Hrvatske.
- Uvijek vjerujem da će dobro i istina pobijediti. Nadao sam se, istina, ne previše, da će se to zbiti i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i da će tamošnja većina odustati od zatiranja dijela hrvatske povijesti na potpuno totalitarnim i ideološki obojenim osnovama - počinje priopćenje kardinal Puljić. Potom iznosi i ključne zamjerke u smislu poteza koji je napravila zagrebačka gradska vlast.
- Oduzeti imena ulica nekolicini osoba koje su bez ikakvih valjanih razloga tamošnji vladajući, moram to reći - iz rigidno lijeve i projugoslavenske stranke, svrstali među nepoćudne i “ustaše”, nečasno je djelo onih koji povijest ne poznaju, ali presuđivati na ideološkim osnovama itekako znaju. Govorili su da su se posavjetovali s povjesničarima, ali lako je uočiti - samo s onima iz njihova “ideološkog kluba” - upozorio je kardinal. Osvrnuo se potom i na nadbiskupa Šarića i njegovo djelovanje.
- Među onima koji su izgubili ulicu nazvanu po svom imenu je i moj predšasnik, vrhbosanski nadbiskup Ivan Evanđelist Šarić. Reagiram kao njegov nasljednik na stolici vrhbosanskog nadbiskupa, danas u miru. Upravo svoje umirovljeničke dane provodim u staračkom domu nazvanom po njemu u Lugu pokraj Kiseljaka - navodi kardinal Puljić. Dodaje kardinal i kako će nadbiskup Šarić zauvijek ostati upamćen kao prevoditelj Biblije na hrvatski jezik u razdoblju od 1940. do 1943. godine. Također, kardinal Puljić naglasio je i kako je nadbiskup Šarić graditelj prelijepe sarajevske crkve sv. Josipa na Marindvoru (gdje danas počivaju njegovi zemni ostaci u zemlji koju je, kako kaže, toliko ljubio) i književnik čija su djela i danas nepoznata, nažalost, široj hrvatskoj javnosti.
Postavio je i pitanje zašto oduzimati taj “trag sjećanja” na njega, ulicu s njegovim imenom, makar i na rubu glavnog grada Hrvata?
- Samo zato što se s brojnim Hrvatima povukao prema Zapadu? Zar kontekst vremena ne objašnjava njegove pjesme o vođama država u kojima je živio? Zar je ikada bio suđen i osuđen pred neovisnim sudom? Nije! Zar mu je dokazano neko zlodjelo? Nije!
No krimen mu je očito što je hrvatski mislio, svoj narod i Crkvu volio. I jedna ideologija, mračna i zloslutna, svojim mu postupkom želi presuditi ponovno. Drugi su ruke okrvavili krvlju svoga hrvatskog naroda i još ulice nazvane po njima postoje u glavnom gradu Hrvatske... Uvijek sam na strani istine. Neka ozbiljni povjesničari kažu svoj sud o nadbiskupu Šariću. Ali da se lažima, zasnovanim na komunističkoj “istoriji” i njihovoj “istini” i danas kleveta - nedopustivo je. Zli je otac laži. Ali svaka laž umire. Danas ili sutra. Istina pobjeđuje i oslobađa - zaključio je kardinal Puljić.
Biografija
A tko je bio nadbiskup kojemu je zagrebačka vlast uskratila ulicu. Prema podacima s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), Ivan Evanđelist Šarić rođen je u selu Dolac kraj Travnika 27. rujna 1871. Teologiju je studirao u Sarajevu, a doktorirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1896). Šarić iza sebe ima bogato iskustvo u nakladništvu te je 12 godina bio urednik časopisa “Vrhbosna” (1896. - 1908.). Godine 1908. imenovan je pomoćnim sarajevskim biskupom, ali mu nakon smrti biskupa Stadlera (1918.) zbog veta beogradskoga Dvora nije bilo omogućeno preuzimanje Nadbiskupije sve do 1922. Šarić je također pokrenuo i časopis “Katolički tjednik” (1925. - 1945.), a ostao je upamćen i po gradnji jedne od najljepših crkava i jednog od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva - crkve na Marijindvoru. Od 1945. živio je u emigraciji (Austrija, Španjolska). Objavio je desetak zbirki pjesama, preveo Stari i Novi zavjet (1940. - 1941.). Iza njega su ostala i djela “Pio X.” (1951.), “Sveti Franjo Asiški” (1953.), “Lurd” (1954.), “Fatima” (1956.).
Podsjećamo, Skupština Grada Zagreba je na sjednici održanoj 16. listopada ove godine većinom glasova donijela odluku kojom su preimenovane ulice u naselju Ivanja Reka, na području Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak. Ulica Vladimira Arka preimenovana je u Ulicu Srećka Lipohara, hrvatskog branitelja, Ulica Antuna Bonifačića u Ulicu Sidonije Erdődy Rubido, prve hrvatske primadone. Ulica Filipa Lukasa dobila je ime po Nadi Iveljić, književnici, a Ulica Ivana Šarića dobila je ime hrvatskog nogometaša Josipa Kuže. Oporba je imala niz zamjerki na odluku. - Smatramo da je ovaj prijedlog preimenovanja neutemeljen, površan, ideološki motiviran - rekao je potpredsjednik Gradske skupštine (HDZ) Mislav Herman. S druge pak strane, gradonačelnik Tomašević istaknuo je kako se on nije bavio tom temom osobno, nego povjesničari.•
“Zar je ikada bio suđen i osuđen pred neovisnim sudom? Nije! Zar mu je dokazano neko zlodjelo? Nije!”, ističe kardinal Puljić u reagiranju na odluku o nadbiskupu Šariću
Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski u miru, uputio je priopćenje za javnost vezano uz nadbiskupa Šarića