Posljednjih desetljeća prepoznata je uska povezanost kulture življenja s općim zdravljem u sklopu kojega je duševno zdravlje važan čimbenik za sadašnju i buduću civilizaciju. Poslijeratno društvo u Bosni i Hercegovini karakterizira veliki broj prognanih Hrvata koji su zbog različitih ratnih okolnosti napustili svoj dom. S obzirom na karakteristike protekloga rata, najveći broj Hrvata je prognan s teritorija gdje su Srbi ili Bošnjaci bili većinski narodi, a naselio se na teritorij s većinskim stanovništvom hrvatske nacionalnosti. Život u novoj sredini ispunjen je brojnim novinama koje dovode do “kulturološkog šoka” koji može voditi u različite oblike prilagodbe - adaptacije ili maladaptacije. Kod većine prognanih dolazi do psihološke akulturacije u vidu asimilacije, integracije, marginalizacije ili separacije. Koja strategija će na kraju prevagnuti, ovisi o puno čimbenika, a vrlo su bitni osobni potencijali, kultura prognanika i dominantna kultura u novom mjestu življenja. Cilj ovog rada je prikazati karakteristike psihološke akulturacije prognanih Hrvata Bosne i Hercegovine.•
Hrvati Bosne i Hercegovine - nositelji europskih vrijednosti?