Obrana bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića pozvala je sudiju Ivu Rosu na statusnu konferenciju 11. prosinca i zatražila da se strankama u postupku omogući po pola sata za iznošenje žalbenih navoda.
- Bilo bi nepovoljno za Karadžića da vidi sudiju Rosu tek prilikom objavljivanja presude. S obzirom da sudija Rosa nije bio prisutan tijekom žalbenog saslušanja, bilo bi ohrabrujuće i produktivno ako bi stranke imale mogućnost da se upoznaju sa sudijom Rosom, kao i da ga upoznaju s njihovim navodima u sudnici - stoji u podnesku Petera Robinsona, Karadžićevog odvjetnik, prenosi BIRN BiH.
Haški tribunal je Karadžića nepravomoćno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriranjem stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperiranjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Na tu presudu Karadžić je uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužiteljstvo, koje je tražilo da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest općina i da bude osuđen na doživotni zatvor.
Bilo je planirano da Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS), pravni nasljednik Haškog tribunala, pravosnažnu presudu Karadžiću izrekne u prosincu, ali će to vjerovatno biti odloženo zato što se sudija Meron, na zahtjev Obrane, povukao iz Apelacijskog vijeća, a umjesto njega postavljen je sudija Ivo Rosa.
Istovremeno s novim Karadžićevim zahtjevom podnesak je uputio i sudija Jean-Claude Antonetti. On je u svom podnesku ocijenio neosnovanim zahtjev Haškog tužiteljstva, koje je od predsjednika MMKS-a Theodora Merona zatražilo da isključi Antonettija iz odlučivanja o zahtjevu Obrane Karadžića da se iz žalbenog postupka isključe sudije Meron i William Sekule.
Tužiteljstvo je od Merona zatražilo da isključi sudiju Antonettija u slučaju da vijeće formirano 17. oktobra odluči da sudija Antonetti ipak ima nadležnost odlučivanja.
Predsjednik MMKS-a Meron ranije je formirao petočlano sudijsko vijeće koje će odlučivati o Antonettijevim nadležnostima u ovom slučaju.
Karadžić je ranije zatražio da se sudija Sekule isključi iz žalbenog postupka s obzirom da je prethodno bio u vijećima koja su donijela presude u predmetima protiv Vujadina Popovića i ostalih te Zdravka Tolimira za genocid u Srebrenici.
Prema Karadžićevom podnesku, sudija Sekule djeluje pristrasno zbog svojih ranijih odluka.
Karadžić je u istom podnesku zatražio da predsjednik MMKS-a Meron – koji se ranije povukao iz žalbenog postupka po istom osnovu – ne imenuje svoju zamjenu, kao i da ne imenuje zamjenu za sudiju Sekulea.
Meron je, nakon povlačenja, kao zamjenu imenovao sudiju Ivu Nelsona de Caires Batista Rosu.
Karadžić je novi podnesak naslovio na sudiju Jean-Claudea Antonettija.
Sudija Antonetti je prvo donio odluku da se u predmetu protiv bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića iz žalbenog postupka isključe sudije Meron, Carmel Agius i Daqun Liu zbog percepcije pristrasnosti.
Antonetti je odluku donio kao “najiskusniji sudac” s obzirom da se podnesak odnosio na Merona.
Nakon što se Meron povukao iz predmeta “Karadžić” i imenovao svoju zamjenu, sudija Jean-Claude Antonetti također je zatražio da se njemu dozvoli da imenuje zamjenu u predmetu “Karadžić”.
Meron je taj zahtjev kolege Antonettija odbacio kao neosnovan.
Mladića je Haški tribunal prvostupanjskom presudom proglasio krivim za srebrenički genocid, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Osuđen je na doživotni zatvor.
Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužiteljstvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid u još šest općina.
Žalbeni postupak, u kojem predstoji usmena rasprava, bit će duži nego što je planirano zbog izuzeća sudija.