Festival demokracije, popularna sintagma za izborni proces, odnosno vrhunac predstavničke demokracije, u složenom društvu kakvo je bosanskohercegovačko, opterećenom prošlošću, neriješenim međunacionalnim odnosima, antagonizmima i sveprisutnom polarizacijom, u pravilu je i proces na koji se s osobitim zanimanjem gleda i izvan granice države, a ove godine i uz nešto veću međunarodnu pozornost zbog jednog ključnog razloga. Izbori su protekli uz primjenu novih tehnoloških rješenja, neviđenih na ovim prostorima, uključujući skenere i biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača, a realizirani su u trenutku potpunog zastoja reformskih procesa u državi, kao i puta prema punopravnom članstvu u EU.
Ipak, novosti u tehnološkom kontekstu nisu pratile promjene u onom sociološkom; dapače, na ovim izborima tradicionalno nizak postotak izlaznosti dodatno je smanjen, a odgovor na pitanje zbog čega tražit će vjerojatno interdisciplinarno istraživanje. Apatija i nepostojanje optimizma u bolje sutra, a moguće i strah od novih tehnologija, zasigurno su među razlozima. No, postoji i mogućnost da je manja izlaznost upravo i posljedica primjene novih tehnologija koje su zasigurno otklonile dio nepravilnosti. Do 19 sati pravo glasa iskoristilo je oko 42 posto birača, što je za gotovo 10 posto manje u odnosu na izbore 2022. godine, piše Večernji list BiH.
Nove tehnologije, odnosno njihova implementacija, posljedica su višegodišnjih aktivnosti u pokušaju osiguranja fer i transparentnijih izbornih ciklusa, a jesu li opravdale uvođenje, pitanje je na koje odgovor možda dugo vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta nećemo znati. Ipak, gledajući isključivo tehničku stranu, primjena novih tehnologija nije izazvala opći potop i metež kako se najavljivalo iako je, treba priznati, u određenom broju slučajeva dolazilo do tehničkih smetnji i zastoja opreme uz već očekivano dulje vrijeme ispunjavanja glasačkih listića. Tehnologija je položila ispit zadovoljavajućom ocjenom, što možda i nije toliko loše uzimajući u obzir kratkoću vremena potrebnog za obuku osoblja, ali i prilagodbu birača koji na ovim izborima, gledajući preferencijalni način glasanja, na glasačkim listićima za državni i entitetske parlamente, kao i županijske skupštine, nisu imali ponuđena imena kandidata, već su ih trebali tražiti u kandidacijskoj listi.
Osim predočenja osobnog dokumenta, isti se na ovim izborima očitavao s pomoću uređaja za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju, a nakon toga, kao završnu provjeru, birač je pristupao biometrijskoj autentifikacijski otiskom prsta. No podaci s terena do kojih je došao Večernji list upućuju da vrijeme potrebno za identifikaciju nije u značajnijoj mjeri usporavalo proces. Podaci Koalicije “Pod lupom” pokazuju da su do 15 sati na 11,8% biračkih mjesta na kojima su imali promatrače zabilježeni tehnički problemi i prekidi u radu uređaja za identifikaciju birača...
Premium tekstove u cijelosti čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH