U novom izdanju emisije Fokus Radiotelevizije Herceg Bosne rezultate Općih izbora 2026. i proces formiranja vlasti analizirali su Večernjakov novinar Zoran Krešić i europarlamentarka Željana Zovko, koji su govorili o izboru Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, sastancima Dragana Čovića s Nerminom Nikšićem, Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom, prioritetima buduće vlasti te relaksiranju odnosa Hrvata i Bošnjaka.
Odgovarajući na pitanje o premoći HDZ-a BiH, koji je među Hrvatima tri do četiri puta jači od oporbe, Krešić je podsjetio na poruke neformalnih centara moći da će nove tehnologije dokazati kako vlast krade 20 posto glasova, istaknuvši da se pokazalo kako je krala i oporba, dok je bošnjački birački bazen za Predsjedništvo sa 780 do 800 tisuća pao na 670 tisuća, odnosno za 130 tisuća glasova, javlja RTV Herceg Bosne.
"Uz pomoć plaćene verzije ChatGPT-ja posložio sam podatke iz Excel tablice Središnjeg izbornog povjerenstva i izračunao da su Hrvati osvojili 108 mandata u državnom i federalnom Zastupničkom domu te u županijskim skupštinama, prvenstveno u pet ili šest županija. Od toga 77 mandata ili 72 posto drži HDZ BiH s partnerima, oko 25 mandata ili dvadeset i nešto posto hrvatska oporbena petorka, a po dva posto pravaši i HNL u Tomislavgradu, uz Josu Oršolića kao jedinog neovisnog zastupnika u Posavskoj županiji. Pobjeda Darijane Filipović postavlja stvari na prave temelje unutar hrvatskoga naroda i BiH, a izbori su ogolili i to da nas nema 3,5 milijuna prema fiktivnom popisu iz 2013. ili biračkom popisu, nego u BiH realno živi 2,5 do 2,6 milijuna ljudi, odnosno ispod dva milijuna birača", kazao je Krešić gostujući u Fokusu RTV-a HB.
Govoreći o tome jesu li Hrvati nakon izbora u boljoj političkoj poziciji, Krešić je naglasio kako je zaustavljeno političko nasilje kroz nametanje predstavnika u Predsjedništvu BiH, čime pobjeda Darijane Filipović vraća državu na tvorničke daytonske postavke. Pojasnio je kako pojedini tumači Daytona tvrde da je formalno dovoljno izabrati jednog Hrvata i Bošnjaka iz Federacije BiH te Srbina iz Republike Srpske, no Ustav i nadležnosti Predsjedništva pokazuju da su oni politički predstavnici triju konstitutivnih naroda, jer bi u suprotnom postojala samo dva člana. Zaključio je kako završetak te potrošene priče otvara prostor Hrvatima i Bošnjacima za izgradnju iskrenijih odnosa na povjerenju, ali uz nužnu izmjenu Izbornog zakona kako bi se trajno spriječilo preglasavanje u Predsjedništvu i domovima naroda.
"Ponovno imamo slučaj u Bosansko-podrinjskoj županiji Goražde gdje je kandidatkinja, čije ime namjerno neću spomenuti, s 230 glasova ušla u Županijsku skupštinu i postat će izaslanica u Klubu Hrvata Federalnog doma naroda, iako ondje živi svega 23 Hrvata. Jasno je da to nije legitimni predstavnik Hrvata i takve se pojave moraju spriječiti jer BiH počiva na načelima jedne države, dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda, čija je istoznačnica legitimno političko predstavljanje. O tome govore presuda po apelaciji Alije Izetbegovića iz 1998. i presuda u slučaju 'Ljubić' koja na trinaest mjesta spominje legitimno predstavljanje, a kada pojedini tumači kažu da to ne piše u Ustavu nego u presudi Ustavnog suda, treba znati da je to jedno te isto", istaknuo je Krešić.
Osvrćući se na izborni potop najglasnijih unitarističkih opcija okupljenih oko Željka Komšića, Krešić je upozorio kako unitarističke politike time nisu nestale jer pojedini akteri u BiH još uvijek smatraju da rat nije završio te žele ostvariti ratne ciljeve. Naglasio je kako građanska BiH nije stvarni cilj, nego paravan za stvaranje države jednog naroda, ukazavši na rijetko spominjanu frustraciju zbog činjenice da su Albanci, Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci i Slovenci ostvarili svoje nacionalne države, dok bošnjački narod jedini na Balkanu u tome nije uspio.
"Treba razgovarati o toj frustraciji jer je priča o građanskoj BiH zapravo priča o ostvarenju nacionalne države, ali to ne smije ići nauštrb Hrvata i Srba u BiH. Istodobno, nakon izbora 2026. i 2027. događa se najvažnija stvar od Daytona do danas – američko veleposlanstvo i OHR prvi put neće biti arbitri pri uspostavi vlasti, nego je dogovor prepušten domaćim stranama. Posljednju je vlast uspostavio Michael Murphy, a ranije razni Milleri kroz Alijansu za promjene i Platformu, što je dovelo i do Hrvatske samouprave, pri čemu je svako miješanje stranaca donosilo nestabilnost. Očekujem široku koaliciju za BiH i EU, bez snažnih stranaka izvan vlasti koje bi govorile o izdaji uz smiješne videoporuke poput 'tko ne skače mrzi Bosnu' i 'Lendo, čuvaj Bosnu'", naglasio je Krešić.
Analizirajući omjere snaga u kojima su HDZ BiH, SNSD i SDA nezaobilazni pobjednici, Krešić je naveo kako u državnom Zastupničkom domu HDZ BiH ima četiri zastupnika uz jednog oporbenog, a SDA i SNSD po devet ili deset, pa im za Vijeće ministara trebaju još dva ili tri glasa, dok u Domu naroda imaju apsolutnu većinu s po tri do četiri izaslanika. Zbog usuglašavanja europskih zakona s nižim razinama nužno je uspostaviti okomicu vlasti od države preko entiteta do županija, pri čemu bi pokušaj izbacivanja SNSD-a vodio četverogodišnjoj blokadi Doma naroda. Komentirao je i mogućnost da Željka Cvijanović i Darijana Filipović preglasaju Denisa Bećirovića (SDP) pri imenovanju mandatara iz SDA.
"Pravnici dvoje potpada li preglasavanje o mandataru pod ustavnu odredbu o vitalnom interesu koja članu Predsjedništva omogućuje upućivanje odluke Narodnoj skupštini RS-a ili klubovima Hrvata i Bošnjaka u Federalnom domu naroda. Odgovor bi trebao dati Ustavni sud BiH u slučaju Povjerenstva za UNESCO, gdje je Željka Cvijanović uložila vitalni interes koji je NSRS potvrdio, a Denis Bećirović uputio prigovor osporavajući pravo na veto. Da se pri prošlom imenovanju Borjane Krišto Željko Komšić obratio Klubu Hrvata, dobio bi odbijenicu jer nije legitimni predstavnik, no ne vjerujem da će sada biti preglasavanja, osobito ako SDA i SDP ostvare političku kohabitaciju koja bi mogla donijeti i dvotrećinsku većinu za izmjenu Ustava, dok mandatar po pravilu rotacije pripada Bošnjaku iz SDA", pojasnio je Krešić.
Govoreći o ispitu političke zrelosti bez stranog menadžiranja, nakon što je „Trojka“ platila cijenu nezrelog pokušaja izbacivanja Milorada Dodika i SNSD-a iz Vijeća ministara, Krešić je istaknuo kako je ključno pitanje hoće li u vlast doći suverenisti. Ocijenio je da HDZ BiH i SNSD žele samostalno donositi odluke, dok su SDA i bošnjačke stranke godinama naviknute na pristranog međunarodnog arbitra koji je donosio odluke protiv Hrvata – od Barryjevih pravila, Alijanse i Petritschevih amandmana do Inzkove formule po kojoj je pet trećina od sedamnaest, zbog čega bi dijete palo u petom razredu osnovne škole. Složio se da odbijanje suradnje vodi raspadu države, ali i upozorio da Dodikove slavodobitne izjave, poput one o neodlasku u Sarajevo, otežavaju suradnju.
"Prošla je 31 godina od rata i kada bi roditelji i dalje oblačili, češljali, hranili i vodili u toalet odraslu osobu, rekli bismo da je mentalno i fizički zaostala, stoga je vrijeme da se emancipiramo i gradimo BiH po mjeri svih. S druge strane, u Sarajevu dio medijske i političke javnosti djeluje kao 'čuvari revolucije' te na desetak portala čeka svaku pogrešku kako bi političare koji razgovaraju s Dodikom ili Čovićem proglasio izdajnicima bošnjačkog naroda. Nitko tko razgovara na temelju čvrstih principa i interesa bošnjačke, srpske i hrvatske strane nije izdajnik, jer je samo tako moguće doći do 'win-win' situacije za sve", poručio je Krešić.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je gostujući u emisiji Fokus RTV-a HB kako je nakon izbora najvažnije brzo formiranje vlasti i ispunjavanje dvaju preostalih uvjeta za otvaranje pregovora s EU-om, podsjetivši na ovotjednu raspravu Europskog vijeća o proširenju. Posebno je izdvojila intervenciju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je spriječio da se okvirni rok za ulazak dade samo jednoj zemlji, čime bi BiH bila isključena iz ubrzanja procesa, otvaranja pregovora i rješavanja Izbornog zakona. Naglasila je potrebu pokretanja svega što je bilo zakočeno nakon raspada prethodne koalicije te vođenja odgovorne europske vanjske politike, u čemu izniman značaj ima izbor Darijane Filipović na tragu uspješnog rada Borjane Krišto.
"Europskoj uniji potreban je jedan uspjeh prije nego što nastupi zastoj, stoga BiH mora iskoristiti ovaj zamah, usvojiti europske zakone, riješiti pitanje Izbornog zakona sukladno presudama Ustavnog i međunarodnih sudova radi povjerenja među partnerima te uz pomoć Hrvatske pokrenuti komunikacijsku strategiju po europskim središtima. Sada se sve poklopilo jer spremnost za proširenje pokazuju predsjednica Europske komisije, naši povjerenici, predsjednica Europskog parlamenta i premijer Andrej Plenković. Međutim, nakon izbora iduće godine u Italiji, Francuskoj i Poljskoj, s novim ljudima i politikama na sceni, proširenje može otići u drugom smjeru i zamrijeti, zbog čega su mjeseci pred nama ključni", upozorila je Zovko.
Govoreći o važnosti popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže legitimnim hrvatskim kadrovima, Zovko se prisjetila vremena kada je kao veleposlanica BiH u Rimu, s tadašnjim europarlamentarcem Plenkovićem i pokojnom veleposlanicom u Bruxellesu Lidijom Topić, radila na prihvaćanju aplikacije BiH za članstvo u EU-u, ne dobivši tada ni pozitivne instrukcije iz Ministarstva vanjskih poslova BiH koje je imalo druge prioritete. Istaknula je kako su Hrvati u veleposlanstvima i vanjskoj politici, preko hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uvijek bili pokretač integracija jer se u EU-u osjećaju najsigurnije i kao kod kuće, dok je bez legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva taj proces nazadovao.
"Diplomatska mreža mora se ponovno ustrojiti te se u funkciju moraju vratiti eliminirani Hrvati, pravi veleposlanici i dobri diplomati u Ministarstvu vanjskih poslova kojima treba dati prave instrukcije kako bi prikazali srednji put BiH bez prijepora i uskladili je s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, o čemu upravo usvajamo izvješće. U proteklom razdoblju nismo imali ministra vanjskih poslova koji je usuglašavao smjernice s Predsjedništvom BiH uz konsenzus, nego se bavio politikantstvom. Od Darijane Filipović očekujem da bude ono što je hrvatski član Predsjedništva uvijek bio – balans i vaga koja će usmjeravati BiH prema Europskoj uniji, bez sila koje su je dosad razdvajale", zaključila je Zovko za RTV HB.