Prijevare putem interneta i SMS poruka sve su raznovrsnije, a građani BiH izloženi su pokušajima krađe novca i osobnih podataka. Najnoviji primjer upozorava na lažne kupce na internetskim oglasnicima koji se koriste imenom dostavne službe X Express kako bi prodavače naveli da otvore poveznice i unesu podatke svojih bankovnih kartica.
Lažne poruke
Kako je objavio portal Buka, pozivajući se na iskustvo svojeg novinara, osoba zainteresirana za kupnju tenisica oglašenih na OLX.ba ponudila je organiziranje dostave i plaćanje preko X Expressa. Navodni kupac tvrdio je da će prodavač dobiti poveznicu putem koje može preuzeti novac, nakon čega bi dostavljač došao po paket. Međutim, poslana internetska adresa nije pripadala službenoj domeni dostavne tvrtke. Iz X Expressa potvrdili su da je riječ o prijevari te da se takvi slučajevi često ponavljaju. Prevaranti se, dakle, koriste imenom poznate kompanije kako bi stvorili privid sigurnosti i naveli građane da povjeruju kako je uplata već izvršena. Mehanizam je jednostavan: navodni kupac tvrdi da je platio proizvod, a od prodavača traži da otvori poveznicu i unese podatke kartice kako bi primio novac, piše Večernji list BiH.
Lažne stranice često izgledom oponašaju internetske stranice dostavnih službi ili oglasnika, a od korisnika traže broj kartice, datum isteka, sigurnosni CVV/CVC broj ili jednokratni kod banke. Nakon unosa tih podataka prevaranti ih mogu zloupotrijebiti za neovlaštene transakcije i pražnjenje računa. Iz OLX-a upozoravaju da za primitak uplate nije potrebno dostavljati podatke bankovne kartice, PIN ili sigurnosne kodove. Dovoljni su podaci računa potrebni za uplatu, odnosno IBAN. Ovo nije jedini oblik prijevare na koji su upozoravale nadležne institucije u BiH. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) krajem travnja upozorila je na lažne SMS poruke u kojima se građanima navodno šalju obavijesti o neplaćenim prometnim kaznama, uz poveznice za provjeru ili plaćanje. Prema upozorenju, poruke su stizale s međunarodnih brojeva s pozivnim brojem Filipina (+63), a lažne internetske stranice oponašale su izgled i naziv Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Cilj je bio prikupljanje osobnih i financijskih podataka.
SIPA je naglasila da IDDEEA nije nadležna za izricanje ni naplatu prometnih kazni. IDDEEA je također upozorila na poruke u kojima se zloupotrebljavaju nazivi državnih institucija te se građane, pod izgovorom kazni, rokova ili obveze ažuriranja podataka, navodi na otvaranje poveznica i unos osobnih podataka. Na slične metode upozoravala su i druga policijska tijela. MUP HBŽ-a početkom listopada upozorio je na porast internetskih prijevara preko oglasnika i lažnih internetskih stranica. Počinitelji se predstavljaju kao zainteresirani kupci, a potom šalju poveznice za navodnu uplatu ili dostavu i traže unos bankovnih podataka. X Express je još u srpnju 2025. upozorio na lažne poruke elektroničke pošte koje su se predstavljale kao komunikacija te kompanije. Iz tvrtke su tada istaknuli da je njihova službena domena elektroničke pošte @x-express.ba te pozvali korisnike da ne otvaraju sumnjive poruke i privitke.
Kako se zaštititi?
Građanima se savjetuje da ne otvaraju poveznice koje im šalju nepoznati kupci i pošiljatelji te da provjere internetsku adresu prije unosa bilo kakvih podataka. Sumnjive poruke ne treba slijediti čak ni kada izgledaju kao službena obavijest banke, policije ili dostavne službe. Ako je potrebno provjeriti uplatu ili pošiljku, treba se obratiti kompaniji putem kontakata objavljenih na njezinoj službenoj stranici. Građani koji su već unijeli podatke kartice na sumnjivoj stranici trebali bi odmah kontaktirati banku, zatražiti blokadu kartice ako je potrebno i prijaviti slučaj policiji. U vremenu kada se kupnja, prodaja i plaćanje sve češće odvijaju putem interneta, nekoliko trenutaka provjere može spriječiti ozbiljnu financijsku štetu. Najvažnije je zapamtiti: za primitak novca nije potrebno unositi sigurnosne podatke bankovne kartice putem poveznice koju je poslao nepoznati kupac.