Iako smo, klimatološki gledano, bliže koncu nego vrhuncu ljeta, vremenske prilike, ali i brojni sociološki i kulturološki elementi više su obilježje samog srca najtoplijeg dijela godine, karakterističnog po velikom broju zabavnih, kulturnih i sportskih događaja na otvorenom, gužvama na graničnim prijelazima, premještanju društvenog života na trgove, ali i aktivnom sudjelovanju dijaspore u svakodnevnim aktivnostima, evocirajući uspomene na neka druga vremena zajedništva, stvarajući prelazak iz puke statistike u opipljivi dio društvenog života Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Ekonomski značaj
Ekonomska dimenzija u tom je smislu prepoznata kroz značajno veću razinu osobne potrošnje, osnažujući često krhke novčane tokove u BiH, iako navedeno nije supstitucija za kontinuirano povećanje iznosa novčanih transfera, čija je uloga prepoznata kroz jačanje mjesečnih proračuna velikog broja obitelji u domovini. Brojka od 4,4 milijarde maraka novčanih doznaka iz inozemstva u prošloj godini jasno progovara o ovom fenomenu, čije uzroke moramo tražiti u dubljim, kulturološkim izvorima i vezama, dovoljno snažnima i otpornima na društvene promjene nove sredine, posljedica čega je da tisuće kilometara fizičke udaljenosti predstavljaju samo broj, a nikako smetnju duboko ukorijenjenoj povezanosti s domovinom i obitelji.
Novčane doznake predstavljaju značajan izvor prihoda za veliki broj kućanstava, doprinose povećanju potrošnje, ublažavanju socijalnih razlika i očuvanju životnog standarda građana. Drugi ekonomski segment, jednako važan, ogleda se i kroz osobnu potrošnju, a prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, već u prvom ljetnom mjesecu - lipnju, promet registriran putem fiskalnih uređaja dosegnuo je impresivnih 6 milijardi i 953,8 milijuna maraka, što je skok od 590,3 milijuna u odnosu na lanjski lipanj. Tri ljetna mjeseca tako bi mogla donijeti i ukupan promet od čak 20 milijardi KM. Ekonomski analitičari će lako objasniti ovu pojavu snažnim inflacijskim pritiscima, no ne treba ispustiti iz vida činjenicu da osobna potrošnja u značajnoj mjeri utječe na održivost velikog broja radnih mjesta u BiH te predstavlja jedan od motora pokretača ekonomskog rasta.
Duboki korijeni
Sociološki fenomen bosanskohercegovačke dijaspore prepoznat je kroz onu duhovnu stranu, oku često skrivenu, no dovoljno jaku da održava stare i gradi nove mostove između dviju realnosti, one bosanskohercegovačke, često sivilom obojene, te europske, uz sve izazove, i dalje pune optimizma. Stoga je od suštinskog značaja na svim razinama, počevši od obiteljske pa do one državne, raditi na daljnjem osnaživanju veza s ljudima podrijetlom iz BiH, stvarajući temelje ne samo za ekonomske koristi za BiH već za izgradnju perspektivnije demografske budućnosti u domovini, ne bježeći od emocija i sjećanja, no uz snažniji fokus na konkretnim, opipljivim beneficijama za sve one koji razmišljanju o povratku jednog dana.
Kolovoz je za dio stanovnika BiH važan i zbog vjerske dimenzije izražene kroz pripremu za blagdan Velike Gospe, događaj s iznimnim tradicijskim značajem za katolike u BiH, ali i dovoljno ukorijenjenim u društvu da svakako ima i svoja svjetovna, društveno značajna obilježja. Prepuni trgovi idućih dana svakako će biti potvrda navedenog. Priču o društvenoj dimenziji kraja ljeta nemoguće je okončati bez multidisciplinarnog pristupa, s fokusom na veze iseljene i domovinske Bosne i Hercegovine, izgrađene na zdravim osnovama te dovoljno snažne za preživjeti sve izazove, utirući put održivoj budućnosti. Na potezu je država, odnosno vlasti na svim razinama, koje moraju prepoznati značaj iseljeništva za domaću ekonomiju, perspektive budućeg razvoja, a posljedično i demografska kretanja. Nažalost, politička klima je takva da u startu i dalje guši i zatire mogućnost razvoja.