Uran i Neptun, dugo nazivani "ledenim divovima" Sunčeva sustava, možda nisu toliko ledeni koliko se prije pretpostavljalo. Unatoč svojoj klasifikaciji, ti planeti sadrže više metana, vode i hlapljivih spojeva od Jupitera i Saturna, što je navelo znanstvenike na zaključak da u njima dominira led. Pod ekstremnim unutarnjim tlakovima, ti se elementi skrućuju, formirajući takozvane ledene jezgre.
Nedavna otkrića znanstvenika sa švicarskog Sveučilišta u Zürichu (UZH) i švicarskog Nacionalnog centra za kompetencije u istraživanju (NCCR) PlanetS, dovode u pitanje to tradicionalno gledište. Objavljeno ovog mjeseca u časopisu Astronomy & Astrophysics, novo istraživanje pokazuje da bi jezgre Urana i Neptuna mogle biti više stjenovite nego ledene.
Štoviše, ta studija sugerira da bi unutrašnjost ovih planeta mogla biti podvrgnuta konvekciji, kruženju materijala poput Zemljine tektonske aktivnosti, umjesto zadržavanja stabilne strukture, prenosi Zimo.
Ne uklapaju se u klasični obrazac
Desetljećima je planetarna klasifikacija dijelila Sunčev sustav na stjenovite planete, plinovite divove i ledene divove iza takozvane ledene linije Sunčeva sustava. Doktorand Luca Morf i profesor Ravit Helled s UZH-a i NCCR PlanetSa, tvrde da se Uran i Neptun ne uklapaju uredno u takav obrazac.
Klasifikacija ledenih divova je previše pojednostavljena, budući da su Uran i Neptun još uvijek slabo shvaćeni, pojasnio je Morf u priopćenju za javnost UZH-a.
Kako bi usavršili modele njihove unutrašnjosti, Morf i Helled razvili su simulacije koristeći nasumične profile gustoće i izračune gravitacijskih polja, ponavljane dok nisu odgovarale promatranim podacima o Uranu i Neptunu.
Modeli temeljeni na fizici bili su previše pretpostavljeni, dok su empirijski modeli previše pojednostavljeni. Kombinirali smo oba pristupa kako bismo dobili modele unutrašnjosti koji su i 'agnostični' ili nepristrani, a opet fizički konzistentni, pojasnio je Morf.
Stjenovita unutrašnjost
Njihovi rezultati pokazuju da unutarnji sastav planeta može biti pretežno stjenovit, a ne od leda bogatog vodom, što se slaže i s promatranjima teleskopa Hubble i letjelice New Horizons da je Pluton sastavljen od otprilike 70% stijena i metala te 30% vode.
Studija također baca svjetlo na neobična magnetska polja Urana i Neptuna. To je nešto što smo prvi put predložili prije gotovo 15 godina, a sada imamo numerički okvir da to demonstriramo, kaže Helled. Ionski vodeni slojevi mogli bi na velikim dubinama generirati magnetsko polje, što objašnjava nedipolarna magnetska polja, pri čemu Uranovo polje potječe dublje od Neptunovog.
I Uran i Neptun mogli bi biti kameni ili ledeni divovi, ovisno o pretpostavkama modela. Podaci trenutno nisu dovoljni da bi se to dvoje razlikovalo i stoga su nam potrebne namjenske misije na Uran i Neptun koje mogu otkriti njihovu pravu prirodu, rekao je na kraju Helled.