Ravlića pećina u Peć Mlinima u Drinovcima u općini Grude spada među najznačajnija prapovijesna nalazišta. Smatra se da je nastala u razdoblju mlađeg kamenog doba (6000 godina p. n. e.) do kraja ranog brončanog doba (1500 godina p. n. e.), piše Večernji list BiH.
Arheološka građa
Proteklih dana pratili smo radove ispred i u samoj spilji. Naime, trenutačno se radi parkiralište ispred same pećine, a napravljena je i staza s rukohvatima kako bi posjetitelji što lakše ušli u samu spilju, uz osvjetljenje zahvaljujući manjim rasvjetnim stupovima. Dipl. arheolog Tihomir Glavaš, svojedobno pišući o istraživanjima na navedenome lokalitetu u općini Grude, od 1977. do 1979. zabilježio je kako je iskapanjem prikupljena brojna i vrlo atraktivna arheološka građa (keramičko posude, oruđe od kremena, kamena i dječji kostur, ukrasni predmeti i jedan dječji grob) koja je i u Zemaljskom muzeju BiH činila značajan dio stalnog postava. - Prigodom iskapanja 1977. - 1979., slijedom uobičajenih znanstveno-istraživačkih postulata, jedan dio nalazišta nije istražen kako bi se sačuvao za kasnija dodatna istraživanja sukladno suvremenom razvoju metodologije istraživanja. Taj dio nalazišta predstavlja i njegov najstariji i vjerojatno najznačajniji dio. Vremenska distanca od četvrt stoljeća pruža metodološku osnovu za obnovu iskapanja, a postavlja se i zahtjev za konačno istraživanje, zaštitu i prezentaciju toga vrijednog kulturno-povijesnog nalazišta.
Najveće muzejske zbirke
Istraživanje će zasigurno dati novi i vrlo brojan arheološki materijal koji bi svojim vrijednostima i raznovrsnošću mogao naći mjesto i u najvećim muzejskim zbirkama, a njegova objava pridonijela bi daljnjoj afirmaciji Hercegovine kao jednog od središta kulturno-povijesnog razvoja od najranije prapovijesti, a zaštita i prezentiranje lokaliteta mogla bi pridonijeti i obogaćenju turističke ponude toga područja. Posebno značajnim držim činjenicu da bi pri iskapanju sudjelovali i studenti arheologije Sveučilišta u Mostaru, što bi značajno pridonijelo stručnom obrazovanju budućih arheologa i afirmiranje ne samo toga studija nego i čitavog Sveučilišta u širim europskim relacijama, pogotovo nakon objave rezultata istraživanja - stoji, između ostaloga, u Glavaševu tekstu o Ravlića pećini koja se nalazi iznad izvora rijeke Tihaljine.
Istraživanja su pokazala i kako su ljudi živjeli pretežito na istočnoj strani unutrašnjosti spilje: širina otvora je 38 metara, dubina 95 metara, a visina varira od 5 do 20 metara.
Razvoju života u spilji pogodovao je zemljopisni smještaj, posebice blizina vode te mogućnost odlaska na istok i zapad, u današnjim smjerovima, Imotski - Ljubuški, što je bilo veliko lovno i sakupljačko područje.•