Povratak djece u vrtiće i škole svake jeseni donosi i poznati val prehlada, viroza i drugih respiratornih infekcija. Veći broj ljudi u zatvorenim prostorima, bliski kontakt među djecom i povratak svakodnevnoj rutini stvaraju idealne uvjete za širenje virusa. Sezona gripe još nije u zamahu, no stručnjaci već prate pojavu respiratornih infekcija, a trenutačni podaci ne upućuju na početak, odnosno preuranjeni početak sezonske epidemije, nego se dio slučajeva povezuje s putovanjima i njihovim sekundarnim širenjem.
Istodobno, među djecom koja su se vratila u kolektive već se šire klasične jesenske infekcije. Prehladu može izazvati više od 200 različitih virusa, a među najčešćima je rinovirus. Začepljen ili nos koji curi, kihanje, kašalj i grlobolja najčešći su simptomi, a temperatura je uglavnom blaga ili je nema. Gripa je drugačija. Dok se prehlada često razvija postupno, gripa obično počinje naglo, s visokom temperaturom, izraženim umorom, glavoboljom, bolovima u mišićima i tijelu, grloboljom i suhim kašljem. Kod djece se mogu pojaviti i bolovi u ušima, osjetljivost očiju te neuobičajena iscrpljenost. Osim respiratornih infekcija, u vrtićima i školama u ovo se doba godine lakše šire i druge zarazne bolesti. Među njima su želučane viroze, vodene kozice te bolest šaka, stopala i usta. Poseban problem kod želučanih viroza predstavljaju povraćanje i proljev, zbog čega je važno spriječiti dehidraciju. Dijete se nakon takvih simptoma ne bi trebalo odmah vraćati u kolektiv. BiH nije izvan sezonskih kretanja respiratornih virusa, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, tijekom sezone 2025./2026. evidentirano je gotovo 24.700 slučajeva bolesti sličnih gripi, dok je aktivnost gripe pred kraj sezone pala na nisku razinu. U Republici Srpskoj je do sredine svibnja bilo registrirano više od 133.000 akutnih respiratornih infekcija, pri čemu su među češće pogođenim skupinama bila i djeca od pet do 14 godina. Što nas čeka ove jeseni, teško je unaprijed precizno predvidjeti. Sezona gripe razlikuje se od godine do godine, a na njezin intenzitet utječu brojni čimbenici, uključujući cirkulaciju različitih sojeva virusa i razinu zaštite stanovništva.
Zbog toga liječnici savjetuju osnovne, ali važne mjere – redovito pranje ruku, prozračivanje prostorija, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome te ostanak kod kuće tijekom bolesti. Važno je i razlikovati prehladu od gripe. Nije svaka temperatura gripa, kao što ni svaki kašalj ne znači ozbiljnu infekciju. Kod većine blagih virusnih infekcija najvažniji su odmor, dovoljno tekućine i praćenje simptoma. Antibiotici pritom ne djeluju na viruse, a njihovu primjenu treba prepustiti liječniku kada postoji sumnja na bakterijsku infekciju. Za roditelje tako počinje dobro poznato jesensko razdoblje – jedno dijete dolazi iz vrtića s kašljem, drugo iz škole s temperaturom, a virusi se potom lako šire i među odraslima. Iako je dio tih infekcija neizbježan, pravilna higijena, prozračivanje i odgovorno ponašanje kada se pojave simptomi mogu znatno usporiti njihovo širenje.