Infrastrukturni projekti

Jadransko-jonski autoput i željeznički koridor razvojna prilika regije

Jadransko-jonski autoput i željeznički koridor razvojna prilika regije
31.10.2015.
u 11:16
Pogledaj originalni članak

Infrastrukturni projekti, gradnja autoputeva i željezničke mreže ocijenjeni su kao segment razvojne šanse cjelokupne regije Zapadnog Balkana. Stoga se u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nadaju da će sljedeće godine, na 40. obljetnicu od ukidanja pruge koja je povezivala Čapljinu s Nikšićem, biti započete konkretne aktivnosti na ponovnoj uspostavi.

Planirano je da se u svibnju u Dubrovniku prezentira projekt mediterenske željeznice, koja bi uz Jadransko-jonski autoput, povezala zemlje regije od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije do Italije u okviru kojeg je jedan od ključnih segmenata revitalizacija pruge koja bi povezala Mostar (Sarajevo) i Podgoricu, odnosno potez od Čapljine do Nikšića.  

Na željezničkoj stanici u Nikšiću prema sjeveru trasa je pruge čiju bi izgradnju trebalo nastaviti kako bi se ona spojila s Bosnom i Hercegovinom, odnosno Trebinjem i Čapljinom. Za sada, dalje od željezničke stanice Nikšić ka sjeveru se ne prometuje, javlja Anadolija. 

Izgradnjom pruge osigurao bi se bolji i lakši prevoz velikog broja putnika, posebno u turističkoj sezoni, što čini ovaj željeznički pravac potpuno isplativim. Njena realizacija doprinosi razvoju turizma i ekologije u regiji.

Izgradnja pruge Nikšić-Čapljina, ocijenjeno je, predstavlja najveći zajednički projekt Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Dio je Jadransko-jonskog koridora od velikog je značaja za cijelu regiju, jer željezničkim prometom povezuje tri glavna grada: Podgoricu, Sarajevo i Tiranu. Njena izgradnja osigurala bi kvalitetniji prijeoz putnika i učinila Luku Bar, dostupnom i jeftinijom za potrebe regije. 

Da je unapređenje željezničkog prometa moguće svjedoči i primjer Željezničkog prevoza Crne Gore.

"Željeznički prevoz putnika predstavlja djelatnost od javnog interesa, kako kod nas, tako i u svijetu, zbog čega se na odgovarajući način subvencionira od države. Trodijelni elektromotorni vlakovi s potrebnim rezervnim dijelovima i potrošnim materijalom, specijalnim i standardnim alatom i priborom, iznosili su oko 13.050.000 eura. Željeznički prevoz Crne Gore kupio ih je novcem od kredita EBRD banke za koji je jamstvo dala Vlada Crne Gore", navela je Ana Božović, glasnogovornica Željezničkog prevoza Crne Gore. 

Zahvaljujući uvođenju novih vlakova u redovan putnički promet, Željeznički prevoz Crne Gore je mogao uvećati broj polazaka na nikšićkoj pruzi, a uvedeni su i redovni izravni vlakovi na relaciji Bar-Nikšić-Bar.

"Novim vlakovima započelo je jedno novo poglavlje u željezničkom prometu Crne Gore", navodi Božović.

Prema podacima Željezničkog prevoza Crne Gore u prosjeku se mjesečno na relaciji Bar-Nikšić-Bar preveze 25-30 tisuća putnika, odnosno oko 1.000 putnika dnevno.

Dužnosnici u Bosni i Hercegovini preko čijeg teritorija bi trebala ići buduća trasa Jadransko-jonske autoceste i mediteranske željeznice navode da se radi o dva iznimno važna projekta od regionalnog značaja. Posebno važnom smatraju dionicu koja se odnosi na izgradnju pruge Čapljina - Trebinje - Nikšić.  

"Ta ideja je stara, koliko ja znam, nekoliko godina, a u posljednje vrijeme se o njoj malo više priča. Prvo je bila priča o autoputu koji bi se na području općine Čapljina vezao na Koridor Vc, a onda naravno i ova priča o željeznici. Jasno da bi to ne samo za općinu Čapljina nego i za cijelu ovu regiju bilo važno, jer bi se na taj način infrastrukturno povezali s drugim gradovima i drugim državama i drugim regijama. Skratilo bi se putovanje i roba i ljudi, odnosno naš mikrolokalitet Čapljina i okolina sigurno bi postali puno konkurentniji i zanimljiviji za investitore nego što smo to danas", navodi za Anadolu Agency Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.  

On ističe kako je taj lokalitet "zemljopisno postavljen da ga čini važnim, zbog čega i sada jeste čvorište: kroz Čapljinu prolazi željeznica što je čini željezničkim čvorištem, tu su dva magistralna puta koja se križaju na području općine Čapljina".

"Autoput Koridor Vc koji ide kroz Bosnu i Hercegovinu već je došao na područje općine Čapljina i već je odabran izvođač radova za nastavak prema Bivoljem brdu, odnosno prema Počitelju. Ako imamo u vidu da će spoj Koridora Vc i Jadransko-jonskog autoputa biti na području općine Čapljina, onda se zbilja može reći da je Čapljina značajno prometno čvorište. Zato nam nije bilo drago kada je donesena odluka da više se ne prometuje dalje od Čapljine nakon 124 godine, ali mislim da će se taj problem brzo riješiti jer svi oni bilo da putuju bilo da prevoze određenu robu brzo će shvatiti da je to gubitak vremena, odnosno gubitak novca i da će svi oni koji sudjeluju u tom lancu, počevši od Ploča preko Čapljine sjeverno sve do RS-a i Hrvatske, uvidjeti da od takvih granica nitko nema koristi", ističe Vidić.

Naglašava da bilo koja putna komunikacija donosi dobrobit, a posebno ako se radi o autoputu koji povezuje više država, odnosno više regija.

I gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević smatra da je izuzetno važno za taj kraj, regiju, stanovnike, gospodarstvo, izgraditi Jadransko-jonski autoput jer dobiti brzi put je prednost u odnosu na ostale regije koje nemaju takve putove.

"Dokaz je i ono što se sada događa u dijelu Hrvatske gdje je došla brza cesta, da su komunikacije, plasman roba, prijevoz putnika i svega toga što sama jedna prometna komunikacija sa sobom nosi je ogromna prednost. Prolazak Jadransko-jonske magistrale, povezivanje Trebinja, Hercegovine i ovog dijela Europe, južnog toka prema Zapadnoj Europi i prema istoku je dobit koja će potpuno afirmirati ovo regiju i omogućiti intenzivnije gospodarski razvoj", naglasio je Vučurević. 

On smatra kako je prostor Popovog polja potpuno adekvatan i da prolazak autoceste kroz njega neće imati nikakve negativne reperkusije po poljoprivrednu proizvodnju u tom dijelu. Razlog je, navodi, što ima dovoljno brda i što trasa sigurno neće ići kroz obradivu zemlju, što smatra da bi bilo pogubno. 

"To ne bi bio ni interes, niti mislim da bi se europski investitori koji grade ovaj put bavili time. U Njemačkoj ili bilo gdje drugo mora se zaštititi ono što dugoročno ostvaruje prihod, a to je obradivo poljoprivredno zemljište. Znači, to što će donijeti autoput ne očekujem nikakve negativne efekte, a pozitivne u svakom smislu da. U tom pravcu mislim da je opravdano i poželjno, i potpuno bi bilo pravedeno da Jadransko-jonska magistrala prođe ovim dijelom i poveže ovaj dio Hercegovine s Crnom Gorom, Albanijom, Grčkom i dalje prema Bliskom istoku, kako je to i planirano", istaknuo je Vučurević.

Dodaje kako to ne bi oštetilo Dubrovnik nego bi bilo dodatni plus za razvoj turizma u tom hrvatskom gradu. 

"Dubrovnik ništa neće biti oštećen kao turistički centar sa tim što će Jadransko-jonska magistrala ići zaleđem. Mislim da je to dobit za Dubrovnik kao turistički centar da autoput ide tako", cijeni Vučurević. 

Smatra da "dubrovačka regija ne može biti oštećena na bilo kakav način", jer je sadašnja udaljenost Trebinje - Dubrovnik oko 25 kilometara, a "dodirne točke dva grada daleko su bliže nego što je to tih 25 kilometara". Sličan stav gradonačelnika Trebinja je i kada je u pitanju obnova pruge Čapljina - Nikšić, odnosno povezivanje mediteranskom željeznicom. 

"Bilo kakva prometnica, autocesta, pruga ili izgradnja zračne luke, sve to doprinosi dobroj komunikaciji lokalnog gospodarstva  i stanovništva i poboljšanju uvjeta života i lakšem, bržem i efikasijem dovođenju stranih investitora i razvoja tog mjesta i regije na kojim se ti infrastrukturni objekti nalaze. Istini za volju, nisam uključen u detalje oko izgradnje tog željezničkog pravca", istaknuo je Vučurević. 

Naglasio je da zna da su neke neke nevladine organizacije plasirale ideju o obnovi pruge koja bi išla rutom Dubrovnik - Trebinje - Čapljina - Nikšić. 

"To je pruga kojom je prometovao stari Ćiro i to bi bila turistička dobit. Međutim, mislim da bi i izgradnja neke šire pruge za transport i putnika i roba doprinijela više razvoju i turizma i gospodarstva i poljoprivrede i svega onoga što je moguće, a naravno iz razloga što su željeznice kao transportni mehanizmi mnogo jeftinije nego što je to cestovnim prometom. Sigurno je za pozdraviti svaku dobru ideju koja doprinosi boljem standardu stanovnika i efikasnijem i bržem razvoju bilo koje regije. U tom smislu potpuno bih prihvatio i podržao da se gradi i taj koridor", poručio je Vučurević.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.