Kada je šef "Cártel de los Soles" Nicolás Maduro iznenada dobio premještaj u Sjedinjene Američke Države, počele su se raspletati brojne okolnosti koje su pratile njegov dolazak na vlast nakon Huga Cháveza, održavanje na vlasti i način vladanja, piše Večernji list BiH.
O kojim je tehnologijama riječ
Brojni američki mediji i profili na društvenim mrežama "vrište" o sočnim detaljima. Jedan od njih je i svjedočenje nekada jako bliskog suradnika Huga Carvajala Barriosa koji je govorio o brojnim makinacijama, ali i povezanosti s različitim američkim vladinim agencijama, ali i privatnim kompanijama. Jedna od zanimljivijih priča je i ona kako je Maduro stigao na vlast uz pomoć izbornih strojeva i alata, zakulisnih računalnih prijevara i obmana koje su razvile kompanije Smartmatic i Dominion, tvrde američki mediji i zviždači. Riječ je o identičnoj kompaniji koja se trenutačno natječe u sklopu velikoga međunarodnog natječaja u Bosni i Hercegovini za nabavu "pouzdanih" računalnih tehnologija - skenera, brojača i čitača biometrijskih podataka koje pak u SAD-u i predsjednik Donald Trump te njemu bliski suradnici povezuju s masovnim prijevarama. Kako se doznaje, taj natječaj u BiH još je uvijek otvoren zbog žalbi nekih od kompanija, dok javnost i političari šute o pravom zadahu o kojemu se iscrpno izvješćuje u mainstream medijima i na društvenim mrežama. Carvajal je tvrdio da je kao direktor obavještajne službe Venezuele imao uvid u manipulaciju izborima pri kojoj je korištena tehnologija Smartmatica, tvrtke koja je, prema njegovim riječima, bila odgovorna za inženjering glasačkih sustava u Venezueli. No, ono što je još više uznemirujuće je činjenica da je ta tehnologija u međuvremenu postala alat za manipulaciju izborima u različitim državama, uključujući Sjedinjene Američke Države.
Smartmatic je postao ključna tvrtka u globalnoj industriji izbornih sustava, omogućujući promjenu izbornih rezultata putem svojih tehnologija. Carvajal tvrdi da je osobno imenovao glavnog IT stručnjaka Nacionalnog izbornog vijeća Venezuele, koji je imao ključnu ulogu u upravljanju Smartmaticovim sustavima. No, Smartmatic nije bio samo alat u rukama venezuelskog režima - ta tehnologija poslije je korištena diljem svijeta, uključujući SAD, gdje se spominje u kontekstu predsjedničkih izbora 2020. godine. Optužbe o manipulacijama izborima u Sjedinjenim Američkim Državama bile su vrlo kontroverzne, ali se čini da su sve više utemeljene na činjenicama. Zviždači su tvrdili da su glasački strojevi, poput onih koje proizvodi Smartmatic, omogućili promjenu rezultata i manipulaciju glasovima.
Dalje, šira slika uključuje i političke i financijske veze koje su omogućile ovakvu vrstu globalne manipulacije. George Soros, poznati milijarder, postao je ključni akter u ovoj igri kroz svoju organizaciju Open Society Foundations. Sorosova organizacija ima duboke korijene u globalnim političkim operacijama, a Sorosova povezanost s Lordom Markom Mallochom-Brownom, bivšim predsjednikom Smartmatica i sadašnjim predsjednikom Open Society Foundationsa, daje težinu tvrdnjama da su političke manipulacije u mnogim zemljama, uključujući SAD, bile financirane i potpomognute od globalnih elitnih mreža.
Međutim, pitanje kako je Smartmatic postao globalni igrač u industriji izbornog inženjeringa nije samo pitanje tehnologije - riječ je o kontroli političkih sustava na globalnoj razini. Sve ovo postavlja temelje za razumijevanje kako izborni sustavi u državama poput Sjedinjenih Američkih Država, ali i u zemljama diljem svijeta, mogu biti podložni manipulacijama. Iako se mnogi pitaju koliko su ove tehnologije zapravo utjecale na izbore, činjenica je da su omogućile promjenu političkih dinamika u velikom broju zemalja, a sve to pod okriljem složenih globalnih političkih mreža. U BiH situacija nije ništa manje zabrinjavajuća. Zemlji koja je desetljećima predmet manipulacija i eksperimenata. U tom kontekstu tehnologija koja se koristi za provedbu izbora potencijalno može postati i alat za jačanje nepovjerenja te eskalaciju.
Politički procesi i tehnologija
Javnost o natječaju za izborne tehnologije u Bosni i Hercegovini ne zna ništa. Politika šutnje koja dolazi iz određenih krugova BiH dodatno komplicira razumijevanje stvarnog utjecaja koji bi ova tehnologija mogla imati na političke procese u zemlji. Povezanost sa stranim akterima, poput Sorosa, i tehnologijama koje su već povezane s globalnim skandalima, može upućivati na opasnost od još veće političke manipulacije u BiH, zemlji u kojoj su strane sile često imale ključnu ulogu u održavanju stabilnosti, ali i u oblikovanju političkih odnosa. Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj uloga naroda i političke manipulacije već godinama drže vlast u rukama podobnih stranaka, mogla bi postati još jedan primjer gdje međunarodna korupcija koristi tehnologiju kao instrument za kontrolu političkih procesa. Ovaj proces nije samo tehnološki problem već je i duboko ukorijenjena politička dinamika koja omogućava vanjskim akterima oblikovati sudbinu države. Kao i u slučaju Sjedinjenih Američkih Država i Venezuele, BiH se suočava s izazovom globalne manipulacije koja ide daleko iznad običnih političkih intriga.