Predsjednik Federacije BiH i potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara vodit će razgovore u okviru radne skupine te stranke s vodećom bošnjačkom strankom SDA vezano uz prijepore koji postoje u ovome entitetu. Dogovoreno je to ranije ovoga mjeseca na sastanku vodstava dviju stranaka, ali i na sastanku kojemu su nazočili diplomati Johann Sattler i Eric Gordon Nelson. U intervjuu za Večernji list Čavara ističe “poslovični” optimizam iz ove stranke, navodeći kako se mora iskoristiti prigoda o provedbi reformi i stjecanju kandidacijskog statusa za EU, oko čega BiH ima snažnu potporu administracije Unije i SAD-a.
Što će biti glavni naglasci vaših razgovora vezano uz prijepore u Federaciji BiH?
- Na sastanku s predstavnicima američkog Veleposlanstva i Izaslanstva EU-a novost je da je bio i predsjednik SNSD-a gospodin Dodik. Na sastanku prije toga sa SDA dogovoreno je da, uz Izborni zakon, razgovaramo i o prioritetima Europske unije koje je postavila pred BiH kako bismo dobili kandidacijski status. Tu su, naravno, i prijeporna pitanja oko Federacije BiH. Iz SDA uvijek ističu samo pitanja koja zanimaju tu stranku, a mi smo istaknuli i brojne druge prijepore koji su neriješeni. Dogovorili smo se da napravimo svojevrsni popis tema i razgovaramo o njima do kraja ožujka.
Hoće li skoro doći do uspostave nove Vlade Federacije BiH, o čemu se često špekulira u javnosti, ali je to u suštini spin SDA s obzirom na to da ta stranka, očito je po Parlamentu FBiH, više nema većine?
- To je upravo tako. Ranije smo govorili kako tražimo partnere za uspostavu nove Vlade, a sve smo vezivali i oko provedbe presuda Ustavnoga suda. Jer, ako ne možemo naći partnera za pravnu državu, a to, prije svega, podrazumijeva provedbe tih odluka, onda je upitno kako možemo naći partnere za uspostavu vlasti, a kako to narod zove - raspodjela fotelja. Zato smo tražili partnere koji su bili spremni provesti sve to. U posljednje vrijeme iz SDA više nemamo te zahtjeve. Na prošlom sastanku sa SDA uopće nije bilo takvoga zahtjeva. Čak naprotiv, tražili su da se popune ispražnjena ministarska mjesta u resoru branitelja, zatim obrazovanja te unutarnjih poslova. Mi smo na tome sastanku poručili kako nismo tu kako bismo ispunjavali želje SDA, nego kako bismo vidjeli kako riješiti cijeli popis prijepornih pitanja u Federaciji BiH
Spomenuli ste resor unutarnjih poslova. Tamo je bivši SDA-ovac Aljoša Čampara. Ravnatelj policije je također Bošnjak, a Ustav i zakoni traže posve drugo. S treće, pak, strane, tu su poruke da se policija ne smije dati u ruke Hrvatima?!
- Hajdemo se malo vratiti unatrag, nekih šest, sedam godina. Imali smo situaciju da je bivši predsjednik Federacije BiH držao u ladici dva i pol mjeseca Zakon o unutarnjim poslovima kako bi se bivši ravnatelj Federalne uprave policije Dragan Lukač mogao ponovno prijaviti za mjesto ravnatelja policije, a federalni Parlament usvojio je rješenje da on uopće nije mogao biti kandidat za tu poziciju. Čak ni neustavna i nezakonita Vlada “platforme” nije ga željela imenovati, pa se čekalo novi saziv Vlade 2015. Onda se tumačilo kako je sud odlučio da on treba obnašati dužnost ravnatelja te da je Vlada pogriješila. Spletom okolnosti tako je ostalo te je čitav mandat Lukač nezakonito obnašao dužnost kršenjem zakona. Nije se dopustila realizacija imenovanja novoga ravnatelja na temelju provedenog natječaja Neovisnog odbora. Vlada je, sukladno zakonu, u roku od 30 dana trebala imenovati čelnog čovjeka FUP-a. Većina u Vladi tada je to odbila i rekla kako će to napraviti nova Vlada jer, kako su rekli, ne zna se koje će nacionalnosti biti budući ministar unutarnjih poslova jer ne mogu biti iz istoga naroda. No, to im nije smetalo da imenuju v. d. ravnatelja policije Koromana koji je Bošnjak, kao i ministar Čampara. Na sastanku, a to je vrlo jasno rekao i jedan predstavnik SDA, rečeno je da se ni pod koju cijenu neće Hrvatu dopustiti da bude ravnatelj policije.
Kako ste doživjeli tu poruku?
- To je čisti govor mržnje, šovinizam. Poruka je da ne može biti Hrvat kao što se na sličan način govorilo ranije i da Hrvat ne može biti gradonačelnik Mostara.
Ako se šalje poruka da Hrvat ne može obnašati neku dužnost, treba li barem s hrvatske strane uslijediti snažniji odgovor?
- Zastupnik Rošić je to doslovno u sirovom obliku prenio javnosti. Po mom mišljenju, to je govor mržnje. Zato se apsolutno mora raditi na transparentnosti svih procesa, pa i oko upravljanja Specijalnom policijom FUP-a. Ne treba zaboraviti važan segment ravnatelja policije koji može pokretati istrage o kriminalu i korupciji.
Zastupnik Rošić to očito nije uspio bolje zapakirati, ali se kroz medijsko i političko Sarajevo svaki udar na Hrvate nastoji predstaviti s etiketom probosanskih snaga. Što za vas znači ta kovanica?
- Za mene je to apsolutno spin za široke mase. Ako netko na temelju toga što je Bošnjaka na popisu pučanstva bilo 50,4% smatra kako ima pravo upravljati svim procesima kroz tzv. građanski model, onda imamo ozbiljan problem. U suštini, riječ je o pokušaju da bošnjačka većina može negirati konstitutivnost druga dva naroda i upravljati državom. Postojeći Ustav FBiH definira da Hrvati i Bošnjaci jednakopravno uređuju Federaciju BiH, a želi se stvoriti uvjete da to budu samo Bošnjaci. A toga nigdje nema u Daytonu, niti bilo kojim drugim rješenjima.
Ako je to cilj bošnjačke politike ovladavanja FBiH, a onda i cijelom državom, kao da je riječ o dioničkom društvu u kojemu jedan “vlasnik” ima 51 posto dionica, kako onda vjerovati da je uopće moguće doći do izmjena Izbornoga zakona kojim bi se zajamčilo jednakopravnost Hrvata?
- I u ovome slučaju stalno imamo spinove. U državi konstitutivnih naroda iz brojeva ne proistječu posebna prava, što je jasno zapisano i ustavnim rješenjima. No, ovdje imamo ljude koji krše ustave i žele promovirati građanski model bez obzira na Ustav zemlje. Idu toliko daleko da za takvo neustavno ponašanje čak traže pokretanje istraga Tužiteljstva, primjerice protiv srpskih dužnosnika kod državnih vlasti, a identično se ponašaju u FBiH. Bez pomoći i medijacije međunarodnih predstavnika, kao što je to napravljeno s potpisivanjem sporazuma u Mostaru, teško će biti provesti te obveze. U međuvremenu se nastoje te obveze ne ispuniti, a onda za sve optužiti Hrvate koristeći buku medija koje imaju pod nadzorom. I da odgovorim na vaše pitanje, postoji ipak određena nada da se može doći do rješenja upravo zbog uloge, prije svega, voditelja Misije EU-a BiH Johanna Sattlera i veleposlanika Erica Gordona Nelsona.
Što sadrže prijedlozi koje ste dostavili drugim dvjema strankama i međunarodnim dužnosnicima?
- Javnosti su uglavnom poznati prijedlozi od ranije. Sve je to u optjecaju ovih pregovora. Neću sada iznositi detalje kako ne bi ugrozili proces pregovora. Nas, prije svega, zanima način izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika Doma naroda sukladno presudi Ustavnoga suda o potrebi osiguranja legitimiteta, zbog čega su i donesena rješenja kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma kroz tročlano Predsjedništvo BiH i, naravno, Dom naroda...
Ali da trećina od 17 ne bude pet?!
- Da (smijeh). To je ono što je visoki predstavnik uradio mimo svog mandata. Njegovo je bilo zaštititi Daytonski mirovni sporazum i ne narušavati demokraciju svojom suspenzijom odluke Središnjeg izbornoga povjerenstva BiH. Podsjetit ću kako je 17. ožujka 2011. narušena demokracija i srušene su institucije BiH. Tom odlukom omogućio je da sljedeće četiri godine neustavno i nezakonito vlada politička “platforma”.
Gospodine Čavara, dolazite iz središnje Bosne. Upravo se često iz političkog Sarajeva zna čuti kako se prijedlogom HDZ-a za Dom naroda diskriminira Hrvate Bosne. Je li to tako i hoće li Hrvati iz Tuzle ili, primjerice, Goražda i njihov “predstavnik” Edim Fejzić biti zakinuti tim rješenjem?
- Stalno se puštaju spinovi da je netko zaboravljen, ostavljen, da je na margini. Poglavito tamo gdje su Hrvati manjina, nažalost, počesto kao rezultat etničkog čišćenja. Spinovi izgledaju ovako da su prema tim Hrvatima bolji oni koji su ih prognali nego hrvatski predstavnici koji se bore za njihova prava. No, valja reći da nije konstitutivnost naroda tada uspostavljena. Posebice je nejasno kako oni koji se kunu u prošli sustav zaboravljaju načela ZAVNOBiH-a gdje je BiH definirana kao država triju ravnopravnih naroda.
Svejedno, upravo ti političari tvrde kako tada nije postojala “konstitutivna” odrednica?
- To zapravo nije točno. Upravo je tada određeno da su tri naroda jednakopravna, a to znači u suštini konstitutivna. Stalni paradoks imamo da građanin treba imati jednaka prava kao i kolektivitet. To je apsurdno. Također, presudu “Sejdić - Finci” nastoji se interpretirati tako da će ti predstavnici unaprijed biti izabrani samo ako su se kandidirali. Osim toga, stalno se nastoji Hrvate podijeliti kako bi nam oslabili snagu. I tu se pokušava prodati priču da su Hrvati u središnjoj Bosni, koji su etnički očišćeni u ratu, ali i poslije rata zbog svih nerazriješenih ubojstava, ostavljeni, zaboravljeni, a kako bi se napravila podjela i oslabiti poziciju Hrvata da imaju legitimne političke predstavnike na mjestima gdje je to Ustavom predviđeno.
Je li za vas prihvatljivo smanjivanje uloge Doma naroda, što, prije svega, zahtijeva SDA oko izmjena Izbornoga zakona?
- Nije slučajno uloga Doma naroda postavljena tako da raspravlja o svim pitanjima, a ne, kako se sada želi napraviti, da raspravlja o vitalnom interesu. Dakle, ta je uloga ravnopravna sa Zastupničkim domom. Po tome će zakon moći stupiti na snagu ako ga oba doma usvoje u istovjetnom tekstu te ga ukazom potpiše predsjednik Federacije BiH, nakon čega se objavljuje u Službenim novinama. Ustavom je definirano što je to vitalni interes. Postoji popis svih odredbi, ali postoji i odredba da svaki klub može proglasiti vitalnim interesom svako pitanje s dvotrećinskom većinom, a ranije je prije promjena to bila natpolovična većina. Pogledajte apsurda. Čak da cijeli Klub naroda to kaže, Vijeće za vitalni interes Ustavnoga suda FBiH to može osporiti. A to se tijelo bira većinom. Zanimljivu situaciju imali smo 2013. godine da je Zastupnički i Dom naroda donio odluku o smjeni Vlade Federacije BiH, no na uloženi prigovor o vitalnom interesu Vijeće Ustavnoga suda nije odgovorilo do travnja 2015. godine. To jasno pokazuje utjecaj SDA na suce Ustavnoga suda FBiH.
Redefiniranje uloge Doma naroda - da ili ne?
- Apsolutno ne. To je jedan mehanizam koji jamči zaštitu pozicije svakog konstitutivnoga naroda. A neprihvatljivo je i da ga Vijeće za vitalni interes relativizira na ovaj način.
Bojite li se 2022. i nepostizanja dogovora o izmjeni Izbornoga zakona?
- Nažalost, dovedeni smo u situaciju da hrvatski narod mora pronaći rješenja za Izborni zakon iz više razloga. Ako se vratimo unatrag, u vrijeme Alijanse, zatim “platforme”, kada čak nisu postojali ni zakonski uvjeti za formiranje vlasti, jasno je da se ne odustaje od nasilne promjene Ustava i preustroja BiH. To ne smijemo dopustiti, poglavito stoga što imamo vrlo javna upozorenja od stranaka do marginalaca koji siju mržnju preko medija, ali dobivaju veliku pozornost. Jasno je da oni nisu samostalni, nego se, očito, radi o upravljanom procesu. Svi ti najavljuju da će se slučaj “Komšić”, koji predstavlja drastično kršenje Ustava i zakona, spustiti na sve razine. To znači da će popuniti Klub Hrvata u Domu naroda i tako formalno omogućiti doslovno da “probosanske”, odnosno bošnjačke stranke izbace ovaj narod iz vlasti. To je put da se Hrvate onda isključi iz vlasti i života u FBiH.
Što će se onda dogoditi, što ćete vi uraditi, imate li plan A, B, C za takav scenarij?
- Naravno da moramo imati plan B, ali za sada je apsolutno plan A vezan uz izmjene Izbornoga zakona. Iznimno je značajno što su međunarodni dužnosnici uključeni kako bi se proveo niz važnih reformi. Ne smijemo dopustiti postojanje dvostrukih mjerila koja se i sada primjenjuju. Ne možemo dopustiti da 15 godina nijedan rudnik na većinski bošnjačkom području ne plaća koncesije, doprinose, dok se istodobno rudnici na hrvatskom području ekspresno ugase. Na sličan način funkcionira namjenska industrija gdje nijedan Hrvat nema ni uvida što se događa. A onda imate izjave u javnosti da se ta namjenska industrija jača za izvoz, ali i “ne daj Bože”, za drugo poluvrijeme. Najmanje što moramo učiniti jest vratiti u ustavne okvire sve te procese, a zajedno s time i uspostavu transparentnosti, posebice kod osjetljivih pitanja kao što je policija, da ne spominjem državnu obavještajnu službu, inspekcijskih poslova...
Kako ste doživjeli rasplet afere “Respiratori”, prije svega činjenicu da je među optuženima i ministrica iz redova vaše stranke?
- Krenuo bih od kraja vašega pitanja. Zanimljivo je da je doslovno pred objavu optužnice uključena ministrica Jelka Milićević, zamjenica predsjednika Vlade FBiH, za koju se ranije nije uopće spominjalo da ima bilo kakvu ulogu u nečasnim, nezakonitim radnjama koje su izašle u javnost pri nabavi respiratora. Ono što je izašlo u javnost bilo je dovoljno da sudionici tih sramnih radnji podnesu ostavke. Očito je, međutim, da to nisu radili sami i da postoji puno dublji korijen koji ih sada štiti. U ovome slučaju pokazalo se i postojanje paralelnog sustava. Vidjeli ste da u komunikaciji predsjednika Vlade nema nijedne poruke prema šefu izvršne vlasti, odnosno predsjedniku Federacije BiH.
Tu aferu pokušalo se pravdati potragom za respiratorima, a danas svi traže cjepiva. Zašto ih nema BiH, odnosno, prije svega, FBiH?
- Često se u BiH nameću teme kako bi se skrile druge afere, počevši od respiratora, sigurnosne službe i diploma ravnatelja, afere “Asim”... Kada je, pak, u pitanju cjepivo, kod nas se stvari nameću kao da smo izolirani otok i da ne znamo što se događa u svijetu. Velike države doslovno su razgrabila cjepiva. Čak ni Europska unija, koja je veliki igrač, nije dobro prošla. Nemam nikakvih dvojbi da nije dobro ovo stanje u koje smo mi dovedeni. Ne bih nikoga pojedinačno ocijenio krivim, mogu samo reći kako naša pozicija nije dobro. Pa ipak, prema informacijama koje imam, vrlo brzo BiH bi trebala dobiti 108.000 doza cjepiva koje će dobiti oni kojima je ono najpotrebnije. No, cjepivo, očito, nije rješenje ovoga problema. Vidimo kako se pojavljuju i novi sojevi. Cjepivo smanjuje simptome, sprečava smrtnost. No, onaj tko ga je dobio može se ponovno zaraziti, što nas tjera stalno na oprez.
Planirate li se cijepiti, jeste li bili zaraženi koronavirusom?
- Nisam do sada imao simptome COVID-19 i nadam se kako i neću. Nisam od onih koji žive u psihozi, ali pridržavam se preporuka epidemiologa. Mislim kako ću morati još značajno pričekati na cijepljenje s obzirom na dinamiku pristizanja cjepiva. No, ponavljam, važno je da ugrožene i izložene skupine društva, prije svega zdravstveni djelatnici, kronični bolesnici i stariji, što prije dođu do cjepiva i tako se lakše izborimo s ovom epidemijom.