U srijedu je na Sveučilištu u Mostaru (SUM) započela trodnevna međunarodna konferencija Sciences for Peace, koja se održava u sklopu 14. konferencije podunavskih akademija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU BiH), uz sudjelovanje Europske akademije znanosti i umjetnosti (EASA).
Konferencija je okupila ugledne znanstvenike, akademike i stručnjake iz više europskih zemalja kako bi raspravljali o doprinosu znanosti, umjetnosti i obrazovanja u izgradnji mira, stabilnosti i međunarodnog razumijevanja kroz interdisciplinarni dijalog.
Poseban naglasak stavljen je na iskustva sukoba u Podunavlju i na području bivše Jugoslavije, kao i na mogućnost jačanja znanstvene i kulturne suradnje kao temelja mirne i održive budućnosti.
Predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo, akademik Franjo Topić, prvo je čestitao organizatorima konferencije na odabiru teme.
- Nikad nije dovoljno pričati o miru. Nažalost, rat je lako započeti, ali mir je teško izgraditi. Sada vidimo da se niz ratova događa diljem svijeta i zato je važno educirati ljude za mir i pomirenje - rekao je Topić.
Dodao je da u Bosni i Hercegovini "ima puno nemira i, nemojmo biti naivni, mržnje, stoga je važno promovirati mir i ono što je pozitivno".
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU u BiH) Mladen Bevanda izrazio je zahvalnost Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti što je povjerila organizaciju konferencije najmlađoj akademiji u Bosni i Hercegovini i Sveučilištu u Mostaru.
- Ako je ikada bilo vremena za razgovor o miru, primirju, onda je to danas. I trebali bi govoriti akademici, nobelovci, intelektualci formata. Pogotovo zato što maslinova grančica ne igra ulogu koju je nekada igrala - rekao je.
Naglasio je da se u svijetu općenito zanemaruju dijalog, tolerancija, pregovori i dogovor te da je globalni fokus na militarizaciji i razdvajanju.
U tom kontekstu podcrtao je iskustva Bosne i Hercegovine u kojoj "svi vrlo dobro znaju koje su pogubne posljedice rata i prednosti mira, primirja".
- Uvjeren sam da će ova konferencija dati neke nove impulse, da se malo više govori o miru na svim mjestima. I mislim da i mediji imaju veliku ulogu u tome - zaključio je Bevanda.
Jedan od govornika bio je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koji je u kontekstu znanstvenog doprinosa svijetu istaknuo niz "talenata koje je Bosna i Hercegovina dala i nastavlja davati kroz povijest".
- Prije 350 godina bio je to Ruđer Bošković koji je bio član nekih 12 akademija u Europi. Zatim Ivo Andrić, Vladimir Prelog, a recimo da je i sadašnja rektorica fakulteta u Maastrichtu (Pamela Habibović, op. a.) također iz Bosne i Hercegovine - naglasio je, referirajući se na izbore u Srbiji, gdje 135 članova Studentske liste ima doktorate.
Austrijski diplomat istaknuo je da znanost može puno učiniti u smislu izgradnje mira u svijetu te se dotaknuo Daytonskog sporazuma koji, kako je naglasio, sadrži stavak o suradnji naroda Bosne i Hercegovine na području znanosti.
- Budući da je 'Dayton' još uvijek mirovni sporazum, potpuno se ignorira, ali znanost, mladi i sport ne smiju se ignorirati - upozorio je.
Tijekom trodnevnog programa sudionici će raspravljati i o regionalnoj sigurnosti kao preduvjetu održivog mira, znanstvenoj diplomaciji te obrazovanju za mir i empatičnu civilizaciju u Bosni i Hercegovini.
Među temama su uloga društvenih znanosti u službi mira, veza između znanosti i umjetnosti te izazovi izgradnje mirovnih procesa u 21. stoljeću.